Izvor: Nezavisne Novine, 13.Avg.2017, 14:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Postoji seda vrsta inteligencije: U kojoj ste vi najjači?

Radili ste test inteligencije i rezultat vas je pomalo razočarao jer niste natprosječni kako ste mislili?

Ako vjerujete Hauardu Gardneru, to ništa ne mora da znači. Profesor psihologije na Harvardu je 1983. godine napravio revoluciju – u knjizi „Okvir mišljenja“ prvi put je spomenuo teoriju o višestrukoj inteligenciji.

Po toj teoriji, ljudi nemaju isti um, niti iste snage i slabosti, već na različite načine obrađuju informacije. Neko za to koristi riječi, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << neko brojeve, neko tijelo – zajedničko je da su svi ti načini relativno nezavisni jedan od drugog.

Gardnerova teorija uperila je prst u oko standardnoj koja naglašava vezu između različitih sposobnosti, kao i testove inteligencije koji mahom mjere logičke, prostorne i lingvističke sposobnosti.

A njih ima mnogo više, tvrdi Gardner koji je identifikovao sedam dimenzija inteligencije: lingvističku, logičko-matematičku, muzičku, prostornu, tjelesno-kinetičku, interpersonalnu, intrapersonalnu.

Novinari, advokati, profesori, ljubitelji pisane riječi i debata posjeduju lingvističku inteligenciju.

Oni vole da se igraju riječima, dobro pamte, lijepo pišu, ali i govore i skloni su detaljnim objašnjenjima.

Neko uživa u prirodi, neko u filmovima, a vlasnicima ove inteligencije omiljena zabava su rebusi, zagonetke, mozgalice.

Briljiraju u ovim oblastima, kao i svemu što ima veze sa brojevima, apstraktnim idejama, obrascima i šemama. Među njima su matematičari, inženjeri, programeri, ekonomisti, računovođe, ljekari.

Ako ste se ikada izgubili u nepoznatom gradu i ni mapa vam nije pomogla u snalaženju, vjerovatno vam ova dimenzija nije jača strana. Od sada na put krećite sa osobama koje su dobre u vizualizaciji prostora jer one pravilno čitaju mape.

Prostorna inteligencija je razvijena mahom kod arhitekata, ali i kod ljudi koji uživaju u sklapanju puzli, slikanju, crtanju. Pod ruku sa prostornom inteligencijom obično ide bujna mašta.

Prijatelji bježe kad počnete da pjevate, a niste se kvalifikovali ni za hor u osnovnoj školi?

Nažalost, fali vam muzička inteligencija koju ne posjeduju samo muzičari i kompozitori, već i svi oni koji lako prepoznaju tonove, ritmove i druge muzičke obrasce.

Šeprtlje i vlasnici „bušnih“ ruku ne mogu se ponositi tjelesno-kinetičkom inteligencijom.

Ali, zato mogu plesači, atletičari, glumci, manekeni i svi koji se skladno kreću, dobro se osjećaju u svom tijelu i koriste ga kako bi se izrazili. U ovoj grupi su i hirurzi i zanatlije vješte sa rukama i sa dobrom fizičkom koordinacijom.

Psiholozi, diplomate, političari, filozofi uglavnom imaju razvijenu interpersonalnu inteligenciju koja podrazumeva „čitanje“ drugih, njihovih namjera, želja, motiva.

Odlični su u uspostavljanju dobrih odnosa sa ljudima, ali i u rješavanju konflikata. Imaju razvijenu empatiju, verbalne i neverbalne sposobnosti i širinu da situaciju posmatraju iz više uglova.

Prisutna je kod introvertnih ljudi sklonih introspekciji i analiziranju sebe, drugih, okoline.

Ove osobe, među kojima su najčešće filozofi i pisci, u dosluhu su sa sobom i često im je potrebna samoća kako bi sredili misli.

U novijim radovima, Gardner razmatra još dvije dimenzije inteligencije: naturalističku (prirodnu) i egzistencijalnu. Prva je dočekana sa dosta otpora, a razvijena je kod pojedinaca koji su u skladu sa prirodom. Riječ je najčešće o ekolozima, biolozima, poljoprivrednicima, baštovanima i svima koji su zainteresovani za očuvanje okoline i koji su svjesni da sve u prirodi utiče jedno na drugo.

Egzistencijalnu poseduju osobe koje se dobro snalaze u životu, shvataju važnost određenog trenutka i pametno koriste svoje šanse.

(novosti.rs)

Nastavak na Nezavisne Novine...