Izvor: Nezavisne Novine, 22.Jun.2015, 14:12   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Počasni konzuli efikasniji od ambasadora

SARAJEVO - BiH u ovom trenutku ima 12 počasnih konzula, raspoređenih u 10 država svijeta (od čega devet stranih državljana), no zajedničko za sve njih je da mnogi rade značajnije stvari za BiH od samih imenovanih ambasadora!

Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) BiH, naša država "počasno" je zastupljena i na dalekom Novom Zelandu, ali, na primjer, i u regiji koja je nekada pripadala Istočnoj Njemačkoj (Lajpcig), nažalost, ne i u pojedinim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << ekonomski i privredno najmoćnijim državama svijeta, u kojima za to nije iskazan interes, kakve su SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Austrija, Norveška...

Međutim, samo u Turskoj Bosnu i Hercegovinu zastupaju tri počasna konzula, od kojih su sva trojica državljani Turske.

Ovakva je praksa uzročno-posljedično povezana s činjenicom da se za počasne konzule uglavnom imenuju ugledne osobe iz zemlje prijema (domaćina), koje su porijeklom iz naše zemlje, ili one koje imaju naklonost prema BiH, a to su, po pravilu, ugledne javne ličnosti i uspješni poduzetnici.

"U skladu s Bečkom konvencijom, na prostorijama počasnih konzulata se ističe zastava i grb zemlje koju predstavljaju, a u praktičnom radu se oslanjaju i koordiniraju aktivnosti s nadležnom ambasadom BiH. Počasni konzuli i osoblje koje angažuju za svoj rad ne primaju naknadu od BiH, niti imaju formalni status uposlenika MVP-a BiH, te sve troškove samostalno podmiruju", pojašnjavaju iz sjedišta bh. diplomatije.

No, svi oni imaju diplomatske pasoše i vrata su im otvorena u državnom političkom vrhu, što donosi velike privilegije i mogućnost pristupa značajnim državnim projektima i povezivanja privrednih subjekata dvije zemlje.

Zoran Perković, pomoćnik šefa bh. diplomatije za konzularne poslove, ističe da je afirmacija počasnih konzula "jedan od odgovora na situaciju u kojoj je, iz perspektive BiH, ogroman diplomatski prostor u svijetu nepokriven".

"Smatrali smo da treba pokrenuti takvu inicijativu i donijeli pravilnik koji strogo određuje proceduru imenovanja. Prije sedam godina imali smo samo jednog konzula, a sada 12, dok su neki u procesu reimenovanja", kaže on.

Pojašnjava da kandidat za počasnog konzula, prije svega, mora da bude ugledni građanin, da ima adekvatan prostor, da je finansijski neovisan, a za sve njih vrše se i odgovarajuće sigurnosne provjere.

"Koliko je ovo pitanje značajno, potvrđuje i to da jedna Njemačka ima oko 300 počasnih kozula, a Hrvatska 70. I mi smo do sada imali niz sjajnih ljudi, kao što je Ziad Issa iz Libanona", naglašava Perković.

Istražujući pozadinu ove priče, "Nezavisne" su saznale da veliki broj ovih ljudi radi zaista dobre i pozitivne stvari za BiH.

Jedan od njih je Ferid Jakupović, počasni konzul porijeklom iz Prijedora, sa sjedištem u Tandžeru (Maroko), koji je na sjeveru Afrike postao svojevrsni gigant tekstilne industije. Jakupović je, naime, napravio velike poslove te u Maroku i susjednim zemljama zaposlio impresivan broj naših ljudi.

Među uglednim predstavnicima BiH je i Turčin Kemal Bajsak (Baysak), sa sjedištem u Izmiru, inače najstariji bh. počasni konzul i čovjek koji je uvezao veliki broj privrednika, ali i Biljana Damjanovska-Jancevska, Makedonka porijeklom iz Mostara, koja sjedište počasnog konzulata ima u Bitolju.

Jancevska, inače, zajedno sa suprugom posjeduje nekoliko hotela, ugledni je privrednik i notar, i takođe je do sada uradila mnogo pozitivnih stvari za BiH, dok je Sarajlija Zoran Salčić ugledni profesor inženjeringa kompjuterskih sistema na Univerzitetu u Oklendu, koji je doktorirao 1976. godine kao najmlađi doktor nauka u Jugoslaviji. Dr Momčilo Luburić vlasnik je najvećeg privatnog univerziteta u Rumuniji, a Muzafer Čilek, počasni konzul u Inegolu, nedavno je imenovan za savjetnika Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH. Potomak je porodice Sikirić koja je davno migrirala u Tursku iz BiH, te uspješno predstavlja turski sektor namještaja u svijetu s vlastitim brendom Čilek, koji posluje u 66 zemalja na pet kontinenata.

Kako to obično biva u BiH sa svime što valja, već gotovo dvije godine proces imenovanja počasnih konzula je u vakuumu, koji je, kako se nezvanično saznaje, nastao zbog sukoba bivših partijskih drugova Zlatka Lagumdžije i Željka Komšića, koji su u to vrijeme bili šef diplomatije, odnosno hrvatski član Predsjedništva BiH. Naime, tada je, potpuno neočekivano, Predsjedništvo na sebe preuzelo i proces imenovanja počasnih konzula, te donijelo o tome i odluku koja je, međutim, nepotpuna, jer nije utvrđen sam postupak imenovanja?! Od tada sve stoji, a u MVP-u vjeruju da je zbog interesa države neophodno što prije urediti ovu oblast.

Nastavak na Nezavisne Novine...