Izvor: Radio Slobodna Evropa, 19.Nov.2014, 15:25   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Picula za RSE: Zašto tražim raspravu o Šešelju u Europskom parlamentu

Iz Hrvatske poslednjih dana nekoliko reakcija sa visokih i najviših mesta na ratnohuškačke poruke haškog optuženika Vojislava Šešelja na privremenoj slobodi u Srbiji. Susede uznemirava njegov nepromenjen politički program Velike Srbije i vređa poruka na sajtu njegove stranke u kojoj se upućuje čestitka četnicima na, kako piše, oslobađanju srpskog grada Vukovara.

Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula za RSE obrazlaže zašto predlaže da se tim pozabavi >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << Evropski parlament.

"Prije svega mislim da je Europski parlament ono mijesto koje mora promptno reagirati na sve pojave političke patologije, jer iskusili smo u XX stoljeću, ne jednom, da takozvana ludost pojedinca u poremećenim društvenim odnosima može zapaliti požar sukoba i unesrećiti milione ljudi. Mislim da je Europa izvukla pouku iz dva ratna požara, dva svjetska rata su trajna poruka i pouka, ali ono što se dogodilo na prosotru bivše Jugoslvije početkom devedesetih je ipak nama najsviježija tragična uspomena, pogotovu Hrvatima. I to pogotovo 19. novembra kada smo obilježili godišnjicu stradanja Vukovara i Škabrnje i kada to koincidira sa političkim djelovanjem jednog od protagonista, a riječ je Vojisavu Šešelju.

Doista su se nakupili razlozi da se u Europskom parlamentu pokrene jedan proces koji bi trebao raspraviti što je EU danas, koliko je ona stabilna, koliko imuna na takva politička djelovanja. Jer, opreza nikada dosta, pogotovu kad govorimo o Zapadnom Balkanu gdje je nakon 20 i nešto godina teškom mukom dosegnuta jedna razina stabilnosti, solidnog kooperiranja, suradnje izmedju različitih država. To je jedan od razloga zašto sam pokrenuo taj proces. Sa druge strane mislim da je potrebno, kad govorimo o budućem proširenju EU, za svaki krug kandidata preispitati kriterije. Mislim da je za preostale zemlje, uključivši i Srbiju, veoma važno ovog trenutka prilagoditi te kriterije kako bi ona mogla lakše otkloniti slabosti koji je udaljavaju od punog članstva."

Picula: Ne bih bio prvi koji govori o tome da je potrebno zaoštriti odredjene kriterije. Bivši povjerenik za proširenje Štefan File je u svom zadnjem govoru kazao da zbog jedne dosta nejasne pozicije Beograda naspram Moskve, trebalo bi u pregovorima kao prioriotet uvrstiti ipoglavlje 31 o spoljnoj i sigurnosnoj politici. Srbija će se možda naći u situaciji da na nov način odgovara na neke kriterije koje proizilaze iz sadašnjeg trenutka.

Picula: Upravo zbog stradanja ljudi, a Šešelj je bio protagonist i ostaje neosudjen. Iz nama pomalo nejasnih razloga je prekinut sudski proces. Očito za jednog bolesnika telesnog, zdravstvenog, hendikepiranog čovjeka, on pokazuje izuzetnu političku dinamičnost. Mi se samo bojima da on ne ulanča tu svoju patologiju, s obzirom na osjetljivu, tešku socijalnu i političku situaciju u samoj Srbiji. Za EP je sasvim prirodno da ovakav pokušaj destabilizacije, govora mržnje, uzme kao temu. Naravno, ne znam da li će rezolucija koju ne predlažem samo ja, već i neke druge kolege, biti prihvaćena, ali ja bih se osjećao loše da ne pokušam.

Picula: Mislim da je inicijativa hrvatskog predsjednika, njegovo pismo Teodoru Meronu, upravo htjelo skrenuti pozornost medjunarodne javnosti na neke vrijednosti i razloge zašto je osnovan Haški tribunal. Kako će gospodin Meron odgovoriti, ostaje da se vidi. Vlada u Beogradu takodjer ima odgovornost,jer je dala garancije prije njegova puštanja.

* O Šešeljevim istupima nakon što je privremeno pušten na slobodu za RSE govore i Nataša Kandić iz Rekoma, Vesna Pusić, šefica hrvatske diplomatije i Ured Glavnog haškog tužitelja. Širi tekst je u pripremi.

Nastavak na Radio Slobodna Evropa...