Izvor: Nezavisne Novine, 09.Feb.2016, 22:09   (ažurirano 02.Apr.2020.)

(Ne)spremni za ukidanje "bijelog hljeba"

SARAJEVO - Iako su delegati Doma naroda parlamenta BiH podržali u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH, kojim se ukida tzv. bijeli hljeb, iz rasprave, ali i stavova političara vidljivo je da ne postoji iskrena volja za ukidanjem te privilegije, a prepreka je i Ustav BiH na koji su se juče svi pozvali.

Deklarativno, svi su za to da nakon isteka mandata izabrani i imenovani zvaničnici nemaju pravo na primanja iz budžeta, međutim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << i juče se od pojedinaca moglo čuti pozivanje na Ustav BiH u kojem precizno stoji da se u toku mandata ne mogu smanjivati primanja. Takođe, gotovo svi su pozvali Savjet ministara BiH da sistemski riješi ovaj problem jer sa juče usvojenim izmjenama zakona "bijeli hljeb" jeste ukinut, ali stvorena je i pravna nesigurnost budući da svi oni kojima istekne mandat, a kojima se ne odobri primanje iz budžeta u narednih godinu dana s ovakvim zakonima imaju osnova da tuže državu BiH, sa velikom vjerovatnoćom da spor dobiju u svoju korist. Među preprekama za primjenu juče usvojenog zakona, odnosno ukidanja "bijelog hljeba" je i primjena Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH u kojem jasno stoji da izabrani zvaničnici, nosioci izvršnih funkcija i savjetnici godinu dana nakon prestanka mandata ne mogu biti članovi odbora, niti ovlaštena lica u javnim preduzećima.

Bariša Čolak, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, rekao je da nije dobro parcijalno rješavati pitanja koja se tiču plata i naknada u institucijama BiH.

"Za to sam da se ovo pitanje uredi na sistemski način", rekao je Čolak, dodajući da u narednom periodu ima vremena da se to pitanje uredi na sveobuhvatan način.

Hrvatski delegat Mario Karamatić rekao je juče nakon što je zakon usvojen da se radi o populističkom rješenju koje nije moguće sprovesti bez promjene Ustava BiH, a iskren je bio i Dragutin Rodić, delegat Srba u Domu naroda, koji smatra da treba reći da postoje mnoga otvorena pitanja u vezi s platama i naknadama, koja nisu riješena na sistemski način.

Da nema spremnosti da se zaista ukine "bijeli hljeb" indirektno su potvrdili i pojedini delegati, koji su naglasili da je taj zakon pred Dom naroda parlamenta BiH došao iz razloga da se ne prekrši Poslovnik jer je prije skoro godinu dana taj zakon usvojen na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH.

Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, rekao je da je obaveza Doma da razmatra ovaj zakonski prijedlog istovremeno naglašavajući da je od Savjeta ministara BiH još polovinom prošle godine zatraženo sveobuhvatno rješenje, ali da nema nagovještaja da će ono uskoro biti dobijeno.

"Ukoliko postoji volja može se riješiti pitanje 'bijelog hljeba' i na ovaj način. Zbog činjenice da je u BiH veliko siromaštvo i nezaposlenost, vjerujem da postoji dovoljna većina da se privilegija 'bijelog hljeba' ukine", rekao je Ivica Ćavar, analitičar CCI-ja.

Podsjećanja radi, "bijeli hljeb" pojedinaca koji su i nakon prestanka mandata redovno primali mjesečnu platu građane BiH u 2014. godini koštao je 176.000 KM, a godinu dana ranije, odnosno 2013. godine 132.000 KM.

Sredoje Nović, šef Kluba Srba u Domu naroda parlamenta BiH, izrazio je bojazan da će zakon koji predviđa ukidanje "bijelog hljeba", kad bude konačno usvojen, teško biti sprovodiv.

On je takođe rekao da se može postaviti pitanje njegove ustavnosti, što bi dovelo do dugotrajne rasprave da li je trebalo donijeti zakon ili ne.

"Nesporno je da treba tražiti rješenja - da li je to ovakav vid prijedloga zakona, da li je to smanjenje trajanja privilegija, da li je to smanjenje iznosa koji parlamentarci i drugi zvaničnici dobijaju po isteku mandata - sve to treba utvrditi. Ulaskom zakona u parlamentarnu proceduru vodiće se rasprava i to pitanje će se riješiti eventualno amandmanima", rekao je Nović.

Delegati u Domu naroda parlamenta BiH usaglasili su se da je članstvo u EU strateški cilj BiH, međutim žučnu raspravu su vodili jer su imali različita mišljenja o tome da li izvještaj Evropske komisije za BiH, koji je predat u novembru prošle godine, treba sada razmatrati, a posebno zato što tome nije prethodilo obraćanje predstavnika Vijeća ministara BiH i Delegacije EU.

Razmatranje Akcionog plana za sprovođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara odgođeno je za iduću sjednicu. Sa dnevnog reda skinut je Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH i izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH.

Nastavak na Nezavisne Novine...