Izvor: Nezavisne Novine, 21.Dec.2016, 09:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Na današnji dan, 21. decembar
BANJALUKA - Danas je srijeda, 21. decembar, 356. dan 2016. Do kraja godine ima 10 dana.
1118 - Rođen je kenterberijski nadbiskup Tomas Beket, koji je 1170. pogubljen zbog protivljenja politici engleskog kralja Henrija II. Prethodno je bio blizak kraljev prijatelj i njegov kancelar do izbora za nadbiskupa 1162. Protiveći se ograničavanju crkvene vlasti, posebno njenog sudstva, 1164. emigrirao je u Francusku. Po povratku je odbio da položi zakletvu na kraljeva "Klarendonska pravila" >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << o odnosima crkve i države i odlukom Henrija II pogubljen je u Kenterberijskoj katedrali. Proglašen je 1173. za sveca i njegov grob u toj katedrali postao je jedno od privlačnih mjesta za hodočasnike u srednjovjekovnoj Evropi.
1375 - Umro je italijanski pisac Ðovani Bokačo, autor zbirke od 100 novela - "Dekameron", remek djela italijanske proze. Na to djelo, u osnovi antiklerikalno, oslanjali su se kasnije Molijer, Šekspir, pa i Držić. Napisao je i niz književnih djela u duhu tradicije srednjevjekovnog viteškog romana i više mitološko-alegorijskih radova, poput "Filostrato", "Filokolo", "Fiametasa", "Tezeida", "Ljubavnih vizija". Napisao je i "Danteovživot".
1781 - "Patent o toleranciji" koji je izdao austrijski car Josif II, izjednačio je sve vjeroispovesti u Monarhiji. Tada je omogućeno i zapošljavanje inovjernih u državnoj službi, što je do tada bila privilegija isključivo rimokatolika.
1795 - Rođen je njemački istoričar Leopold fon Ranke, profesor Berlinskog univerziteta, član Pruske akademije nauka, koji se uglavnom bavio istorijom germanskih i romanskih naroda, ali je pisao i o narodima centralne i jugoistočne Evrope. Studirao je teologiju i filologiju i doktorirao filozofiju. Za počasnog člana Društva srpske slovesnosti izabran je 1849. Kao rezultat saradnje s Vukom Karadžićem, 1829. objavio je djelo "Srpska revolucija", jednu od najboljih knjiga o srpskim ustancima 1804. i 1815. - kojom je skrenuo pažnju evropske javnosti na borbu srpskog naroda za oslobođenje. Ostala djela: "Istorija Francuske", "Istorija Engleske", "Rimske pape", "Njemačka istorija za vrijeme Reformacije".
1804 - Rođen je engleski državnik i pisac Bendžamin Dizraeli, osnivač i vođa konzervativaca, ranije torijevaca, dva puta premijer - 1868. i od 1874. do 1880. Bio je jedan od glavnih protagonista ekspanzionističke politike Britanije u drugoj polovini 19. vijeka. Započeo je osvajački rat protiv Bura 1877. Ratovao je protiv Avganistana i stavio ga pod britanski protektorat, osvojio Kipar 1878. Bio je protivnik Rusije i Francuske, a podržavao je Austro-Ugarsku i Tursku. Njegova naglašena podrška Turskoj imala je teške posljedice po položaj Srbije.
1817 - Guverner Laklan Mekvori formalno je prihvatio naziv "Australija" za britansku koloniju.
1842 - Rođen je ruski revolucionar, Petar Aleksejevič Kropotkin. Iako plemićkog porijekla, bio je teoretičar anarhizma. Naučni rad napustio je 1871. i od tada je veći dio života proveo u zapadnoj Evropi, gdje je takođe proganjan. Djela: "Uzajamna pomoć", "Velika Francuska revolucija", "Zapisi revolucionara".
1879 - Rođen je sovjetski lider Staljin, pravo ime bilo mu je Josif Visarionovič Džugašvili. Upravljao je Sovjetskim Savezom 29 godina. Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratama, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. ušao je u Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet u oktobru te godine. Od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije. Masovne čistke započeo je 1934. i likvidao je brojne stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, prvake Kominterne, pa i rukovodstva pojedinih stranih komunističkih partija. U ratu protiv Njemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji. Stvorio je 1947. Informacioni biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbjedi uticaj u komunističkom svijetu. Godine 1948. pokušao je da se obračuna s rukovodstvom KPJ. Ipak period njegove vlade bio je obilježen ogromnim industrijskim napretkom. Sovjetska država razvila je nuklearni potencijal, u vojne i u mirnodopske svrhe, kao i uspješan svemirski program.
1881 - U Beogradu je osnovano Srpsko novinarsko društvo. Kao strukovno udruženje, Srpsko novinarsko društvo je jedno od najstarijih u svijetu. U prijestonici tadašnje Kraljevine Srbije izlazila su u to vrijeme 22 lista i časopisa. Predsjednik prvog Upravnog odbora Društva (1881/2) bio je pisac Laza Kostić, tada urednik "Srpske nezavisnosti".
1892 - Rođena je engleska književnica Rebeka Vest. Pravo ime bilo joj je Sesilija Izabela Ferfild. Poslije boravka u Kraljevini Jugoslaviji 1937. i 1941. napisala je opsežno putopisno-istorijsko delo "Crno jagnje i sivi soko". Junaci njenih dijela su izuzetne ličnosti koje se suprotstavljaju destruktivnim nagonima. Bavila se i novinarstvom i posebno su poznati njeni izvještaji s Nirnberškog procesa njemačkim i austrijskim ratnim zločincima poslije Drugog sjvetskog rata. Ostala djela: romani "Vojnikov povratak", "Sudija", "Harijet Hjum", "Opori glas", "Trska koja misli", studije o veleizdaji "Značenje izdaje", "Voz baruta".
1917 - Rođen je njemački pisac Hajnrih Teodor Bel, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1972. majstor kratke priče i dočaravanja atmosfere, likova i situacija u nekoliko rečenica. Ogroman uspjeh njegovih djela (najprevođeniji je njemački pisac poslije Drugog svjetskog rata) zasnovan je na kombinaciji aktuelnosti tema s tradicionalnim načinom pripovedanja i psihološki uvjerljivim portretima "malih ljudi", podesnim za identifikaciju. Djela: romani "I ne reče ni riječi", "Kuća bez čuvara", "Bilijar u pola deset", "Mišljenja jednog klovna", "Grupna slika s damom", zbirke pripovjedaka "Putniče, naiđeš li u Spa...", "Sabrano ćutanje doktora Murkea", pripovjetke "Voz je bio tačan", "Na kraju službenog puta", "Izgubljena čast Katarine Blum".
1918 - Rođen je austrijski političar Kurt Valdhajm. Od 1972. do 1981. bio je generalni sekretar UN. Kao oficir njemačke vojske tokom Drugog svjetskog rata nalazio se na teritoriji Jugoslavije i Grčke i bilo je indicija da je sučesnik u djelima ratnih zločina. Od 1985. do 1992. bio je predsjednik Austrije.
1937 - Rođena je američka filmska glumica Džejn Fonda, kćerka takođe filmske zvijezde Henrija Fonde. Bila je i društveno angažovana, posebno protiv učešća SAD u Vijetnamskom ratu, ali i na drugim poljima - protiv rasizma, kao borac za prava žena. Filmovi: "Barbarela", "Konje ubijaju, zar ne?" (Oskar), "Klut" (Oskar), "Povratak ratnika" (Oskar), "Julija", "Na zlatnom jezeru", "Kineski sindrom".
1937 - U Holivudu je održana premijera filma Volta Diznija "Snježana i sedam patuljaka", prvog cjelovečernjeg crtanog filma u filmskoj istoriji.
1940 - Umro je američki pisac Frensis Skot Ki Ficdžerald, predstavnik "izgubljene generacije" i "doba džeza" poslije Prvog svjetskog rata. Slikao je mladu i dokonu "novčanu aristokratiju". Djela: romani "Veliki Getsbi", "Blaga je noć", zbirka pjesama, eseja i biljžaka "Prskanje", zbirka priča "Priče iz doba džeza".
1941 - Osnovana je Prva proleterska brigada NOV i POJ. Brigada je zvanično oformljena 21. decembra da bi se na taj način obilježio Staljinov rođendan, nakon 1948. i sukoba sa Staljinom zvanično je kao datum osnivanja uziman 22.12. kao dan prve borbe - otuda i dan JNA. Bila je sastavljena od boraca iz Srbije (manjim dijelom i Crne Gore). Prvi komandant bio je Koča Popović, a politički komesar Filip Kljajić.
1945 - Umro je američki general Džordž Smit Paton, od posljedica saobraćajne nesreće u Njemačkoj. U Drugom svjetskom ratu istakao se kao energičan i vješt komandant oklopnih jedinica. Napisao je memoare "Rat kako sam ga ja video".
1953 - Bivši iranski predsjednik vlade Muhamed Mosadik, zbačen vojnim udarom u avgustu 1953. osuđen je na tri godine zatvora zbog navodnog pokušaja pobune protiv šaha Reze Pahlavija. Od 1944. vodio je borbu protiv stranih petrolejskih kompanija, ali je avgusta 1953. oboren sa mjesta predsjednika vlade.
1958 - General Šarl de Gol izabran je za prvog predsjednika Pete republike, dobivši novim ustavom ovlašćenja kakva do tada nije imao ni jedan predsjednik Francuske.
1967 - Luis Vaškanski, prvi čovjek kojem je presađeno tuđe srce, umro je u južnoafričkom gradu Kejptaun 18 dana poslije operacije.
1988 - Avion američke kompanije "Pan Am" na liniji London-Njujork eksplodirao je iznad škotskog mjesta Lokerbi i u nesreći je poginulo svih 259 osoba u "Boingu 747" i 11 na zemlji. Libija je kasnije optužena da je odgovorna za taj teroristički akt.
1989 - Predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku proglasio je vanredno stanje u županiji Timiš, u čijem su glavnom gradu Temišvaru dva dana prije toga izbile masovne demonstracije protiv njegovog režima. Nemiri su se ubrzo prenijeli u Bukurešt i cijelu zemlju, pa je poslije višednevnih demonstracija i sukoba, pošto je vojska stala na stranu pobunjenika, svrgnut njegov režim. Nakon ubrzanog suđenja sa suprugom Elenom streljan je u dvorištu kasarne u Trgovištu.
1993 - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin raspustio je Ministarstvo bezbjednosti, nasljednika moćne tajne policije KGB, rekavši da je to učinio jer je ono propustilo da ga blagovremeno upozori na opasan razvoj događaja i zato što te snage, koje su decenijama zastrašivale ruske građane, nije moguće reformisati.
1995 - U gradu Badrašin, 28 kilometara južno od Kaira, poginulo je 75 osoba kada je putnički voz udario u drugi voz u gustoj magli.
1997 - U drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji protivkandidata lidera radikala Vojislava Šešelja pobijedio je Milan Milutinović, kandidat Socijalističke partije Srbije, JUL-a i Nove demokratije.
2001 - Američki avioni usmrtili su 65 lica prilikom bombardovanja konvoja vozila u kojem su avganistanske plemenske vođe putovale u Kabul da bi prisustvovale proglašenju nove vlade.
2004 - U napadu bombaša samoubice na američku bazu u iračkom gradu Mosulu poginule su 24 osobe, od kojih 20 američkih vojnika, a ranjeno je 66 lica, od kojih 42 američka vojnika i 10 civila.
2006 - Otkriveni su zemni ostaci Despota Stefana Lazarevića u jugozapadnom uglu naosa crkve Manastira Manasija. Autentičnost je potvrđena DNK analizom. Stefan Lazarević (1378 - 1427) jedna je od najbitnijih ličnosti srednjovjekovne Srbije i posebno srpske kulture. Sin Kneza Lazara, kosovskog mučenika, vladar i ratnik, autor je i nekoliko važnih literarnih djela, među kojima je nesumnjivo najbitnije "Slovo Ljubve" - djelo velike literarne vrijednosti. Despot Stefan zapamćen je i kao izuzetno hrabar ratnik, kako su to posvjedočili i njegovi ratni suparnici.
Nastavak na Nezavisne Novine...
