Izvor: Nezavisne Novine, 21.Apr.2016, 13:49   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Madrid: Prvi put srpske bajke na španskom

Slavistkinja Alisija Himenez prvi put je prevela srpske bajke na španski jezik. Knjiga nudi izbor od 24 priče koje je sakupio i objavio Vuk Karadžić. Priče obiluju lijepim, ali starim i zaboravljenim riječima.

Јunaci, zaljubljene princeze, zmajevi, zmije i čudesna bića iz naših narodnih bajki, koje je sakupio Vuk Karadžić, prvi put se, u svoj raskoši, prikazuju španskim čitaocima.

Za ovaj poduhvat zaslužna je slavistkinja Alisija Himenez Mantsiou, >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << koja je Vukove "Srpske narodne pripovijetke" prva prevela direktno sa originalnog jezika i predstavila u istoimenoj knjizi, u izdanju kuće "Miraguano". Španci su, do sada, izabrane srpske narodne bajke mogli da čitaju samo u prevodu sa njemačkog.

Knjiga koja nudi izbor od 24 priče predstavljena je u Madridu, a autorka prevoda kaže da je insistirala da se sačuva naslov koji je Vuk izabrao, i da je izuzetno zadovoljna obavljenim poslom:

- Prevela sam ih iz originalnog Karadžićevog izdanja, objavljenog 1853. Izabrala sam one najpoznatije, kao što su "Čardak ni na nebu ni na zemlji" i "Baš Čelik", ali i one koje ja najviše volim "Crno jagnje" i "Međedović" - rekla je Himenezova.

U najavi promocije ove knjige, španski izdavač je istakao da je Vuk Karadžić priznat kao jedan od najvećih evropskih sakupljača narodnih priča u 19. vijeku, poput braće Grim, sa kojima je sarađivao i održavao blisko prijateljstvo. Međutim, dodaje izdavač, Vuk je praktično nepoznat španskoj publici i ova knjiga bi trebalo da mu oda zasluženo priznanje i prikaže bogatstvo srpske narodne književnosti i ljepotu slovenskog i balkanskog folklora.

Alisija Himenez je slavistiku diplomirala u Granadi, a srpski jezik joj se toliko dopao da je poželjela da ga bolje nauči. Doputovala je zbog toga u Beograd, krajem devedesetih, gdje je živjela dvije godine i skupljala literaturu o našim bajkama za doktorat u kojem je upoređivala španske i srpske narodne umotvorine.

- Željela sam da ih prevedem na svoj jezik za mnogobrojne čitaoce koji vole svijet bajki, ali nije mi bilo lako. Priče obiluju lijepim, ali starim i zaboravljenim riječima, a za "male" jezike nema dovoljno rječnika. Ovakav posao ne može da se obavlja uz pomoć interneta, kao u slučaju prevođenja sa engleskog - kaže Alisija Himenez.

Španska slavistkinja priznaje kako bi željela da se upusti i u prevođenje i srpskih narodnih epskih i lirskih pjesama, ali da još nije pokušala:

- Veoma je teško prevoditi poeziju, učiniti da ljudi na tuđem jeziku osjete ljepotu izvornog. Inače, osim djela nobelovca Ive Andrića, srpska književnost nije previše poznata u Španiji. Nema mnogo vaših pisaca koji su prevedeni, naročito ne savremenih. "Mali" jezici su, nažalost, ponekad suviše daleko.

Nastavak na Nezavisne Novine...