KRIVI GENI: Sklonost čokoladi nasledna

Izvor: Kurir, 15.Apr.2014, 15:11   (ažurirano 02.Apr.2020.)

KRIVI GENI: Sklonost čokoladi nasledna

Naučnici su otkrili da čokolada sadrži triptofan, hemijski sastojak koji mozak podstiče da luči neurotransmiter zvan serotonin, koji u većim količinama izaziva osećaj ugodnosti i sreće

NJUJORK - Nedavna istraživanja na Univerzitetu u Njujorku pokazala su da se sklonost ka slatkišima nasleđuje.

Ogledi obavljeni na dvema grupama miševa svrstanih prema kriterijumu čiji su roditelji bili skloni slatkoj hrani, dokazuju da miševi čiji su roditelji >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << voleli slatko nasleđuju istu sklonost, piše portal Moj doktor.

Naime, naučnici su otkrili da čokolada sadrži triptofan, hemijski sastojak koji mozak podstiče da luči neurotransmiter zvan serotonin, koji u većim količinama izaziva osećaj ugodnosti i sreće.

I dok triptofan nazivaju "čokoladni ekstazi", dotle feniletilamin može nositi naziv "cokoladni amfetamin", jer stvara osećaj privlačnosti i uzbuđenja.

Treći važan sastojak čokolade koji ima smirujuće dejstvo, jeste teobromin, koji opušta mišiće i stvara osećaj lakoće.

Inače, prednosti čokolade su što brzo obnavlja energiju, štiti krvne sudove od infakrta, sprečava moždani udar, ublažava predmenstrualni sindrom, leči anemiju, posebno kod trudnica.

Blagotvorna dejstva čokolade poznata su još iz perioda Asteka koji su otkrili da mlevenjem zrnca kakaovca u pastu i dodavanjem čilija i vode mogu napraviti osvežavajuće i hranjivo piće koje su nazivali "poklonom boga Quetzalcoatla".

Njime su se krepili na velikim nadmorskim visinama i pri fizičkim naporima, a koliko su cenili kakao govori i podatak da su kakao zrnca koristili umesto novca.

U Evropu su čokoladu doneli istraživači u 16. veku. Domišljati poslastičari dodali su joj šećer i učinili je opšte popularnom.

Holanđanin Konrad Van Houten je 1825. uspešno izdvojio kakao puter iz zrnaca kakaovca, a Rudolf Lindt je 1880. u Švajcarskoj usavršio njegovu metodu.

Čokoladu kakvu danas znamo proizveo je 1875. godine Švajcarac Daniel Peter, dodajući joj mleko.

Nastavak na Kurir...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Kurir. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Kurir. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.