Izvor: B92, 02.Jun.2002, 12:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
IZBEGLICE I VIZNI REZIM NAKON SASTANKA MESIC-KOSTUNICA
Beograd -- Susret predsednika Hrvatske i Jugoslavije, odrzanu subotu na samitu sefova zemalja srednjevropskog regiona, u Sloveniji, jos je jedan u nizu sve ucestalijih sastanaka zvanicnika dveju zemalja, koji bi trebalo da doprinesu normalizaciji odnosa dveju zemalja.
Ni posle ovog susreta nema odgovora na najcesce postavljano pitanje, kad je o ovoj temi rec, a to je kada ce doci do liberalizacije rezima viza.
Za sada najvise paznje susretima predstavnika Zagreba i Beograda >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << pridaju izbeglice iz Hrvatske, njih oko 240 hiljada u Jugoslaviji, koji ocekuju da bi normalizacija odnosa mogla da resi njihove egzistencijalne probleme. Koliko su ovakva ocekivanja realna za B 92 govori Branko Radujko, savetnik za izbeglice premijera Zorana Djindjica: "Svaki napredak u normalizaciji odnosa izmedju Jugoslavije i Republike Hrvatske znacajno doprinosi trajnim resenjima za izbeglice iz Hrvatske koje se nalaze u SRJ. Za one koji se opredeljuju za povratak u Hrvatsku, svaka normalizacija odnosa ovde u regionu, doprinosila bi poboljsanju uslova za povratak imovine i za pravnu sigurnost. Znaci, kompletan proces normalizacije podrazumeva da se standardi ljudskih prava podizu u obe zemlje", kaze Radujko. Osim onih koji zele da se vrate svojim kucama postoje i izbeglice koje su se odlucile za ostanak u Jugoslaviji. Njima je, kaze Radujko, takodje vazna mogucnost sticanja prava, pre svega na imovinu: "Za njih je svakako znacajno, jer oni imaju tamo svoju imovinu, i sticanjem jugoslovenskog drzavljanstva, oni ne bi hteli da se odreknu stecenih prava u Hrvatskoj. Svaki korak u normalizaciji odnosa bi olaksao uslove za izbeglice koje zele da se vrate u Hrvatsku, ali svakako i posredno, na jak nacin i za ove koji zele da se integrisu u SRJ", dodaje Radujko.
Novinar splitske agencije Stina Pero Jurisin kaze za B 92 da u Hrvatskoj nema nekih posebnih komentara na susret Mesic-Kostunica, ali da se ovaj razgovor desio u momentu kad su upravo srpske izbeglice tema sukoba na tamosnjoj politickoj sceni: "Ova zajednička izjava predsjednika Mesića i Koštunice dolazi u trenutku kada se u Hrvatskoj vode žestoke polemike oko jednog statističkog pitanja, naizgled samo statističkog pitanja, koje je u stvari krupno političko pitanje, koje govori o suštini odnosa i u prošlosti i u sadašnjosti, ali i u budućnosti, izmedju Hrvatske i SRJ. To je, naravno, pitanje o broju Srba, po popisu koji je vršen prošle godine. Po neslužbenim informacijama koje su, izgleda, procurjele iz samog državnog vrha, taj broj je sveden na 4,05%, što znači da je Srba u Hrvatskoj za 8% manje nego što ih je bilo 1991. godine. I predsjednik hvratske Vlade i ministar vanjskih poslova dali su dosta problematične izjave u zadnje vrijeme oko pitanja broja Srba u Hrvatskoj, a istovremeno su, bar prema nekim informacijama, podržali sve ono što je Mesić potpisao i povratak Srba i pitanje stanarskog prava, koje je regulirano problemom sukcesije i razgovorima koji su vodjeni u Beču", kaže Jurišin.
Kao ni ovde, ni u Hrvatskoj se ne zna kada ce doci do najavljene liberalizacije viznog rezima. Drzavna televizija je u komentaru u subotu uvece, kako kaze nas sagovornik, provukla da se ne ocekuje veliki broj Srba ovog leta na hrvatskom primorju. Na pitanje da li su Srbi dobrodosli u Hrvatsku, Jurisin odgovara: "Samim tim što se u medijima ne vrši politika, što politika, operativna, izvršna vlast ne vrši takvu pripremu, može se dogoditi da Srbi dodju, bez obzira u kojem broju.
Samim tim, postoji situacija podijeljenosti ljudi: jedni ne žele da vide ijednog Srbina na moru, drugi se ustručavaju bilo kakvih komentara, a treći kažu neka dodju, bitno je da se počne obrtati novac. Moje mišljenje je da, za sada, s obzirom na još uvijek postojeću klimu, s obzirom na neotvorenost hrvatske vlasti po tom pitanju, ne postoji prostor da bi veliki organizirani dolasci mogli biti organizirani. Ali, što se tiče manjih grupa, nema nekih većih problema da Srbi pojedinačno, u obiteljskom aranžmanu, dolaze ovde na more", dodaje Jurišin.
