Izvor: B92, 08.Jul.2015, 12:35 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Godinu dana krhkog primirja u Gazi
Godinu dana je prošlo od razornog rata u Pojasu Gaze između izraelske vojske i Hamasa, a osetljivi prekid vatre se uglavnom održava.
Ipak, napetost, koja je dovela do sukoba u Gazi, nije prevaziđena.
U ratu je poginuo 2.251 Palestinac, uključujući više od 500 dece.
Na izraelskoj strani ubijeno je 73 ljudi, najviše vojnika.
U nedavno objavljenom izveštaju UN navedeno je da su obe strane možda počinile ratne zločine u ratu koji je trajao >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << 50 dana i u kome je više od 100.000 Palestinaca u siromašnom Pojasu Gaze, sa 1,8 miliona stanovnika, ostalo bez krova nad glavom.
Bio je to treći, najkrvaviji i najrazorniji rat u Gazi u poslednjih šest godina. Posle tog rata mnoge porodice se pitaju ima li kraja njihovim patnjama.
Islamistički Hamas, koji vlada Gazom, planira danas komemoracije povodom godišnjice.
Na komemoraiciji za izraelske žrtve u ponedeljak premijer Benjamin Netanijahu je nastojao da opravda vojnu ofanzivu.
"Kažem svim neprijateljima Izraela - Hamasu, Hezbolahu, Iranu i IS (Islamskoj državi) da će oni koji pokušaju da napadnu naš narod platiti svojom krvlju", rekao je Netenijahu.
Godinu dana posle rata, još uvek se strahuje da bi novi sukob mogao izbiti jer se rakete i dalje ispaljuju povremeno iz Gaze na Izrael i ta zemlja se sveti vazdušnim udarima. Indirektni pregovori o učvršćenju prekida vatre i ublažavanju blokade Gaze su vođeni, ali konačni sporazum nije postignut.
Obnova Gaze u međuvremenu sporo teče zbog izraelske i egipatske blokade i činjenice da međunarodni donatori nisu ispunili svoja obećanja o finansijskoj pomoći.
Oko 18.000 domova u Gazi je uništeno ili teško oštećeno.
Situaciju još više pogoršava jaz između Hamasa i Palestinske uprave, koju predvodi predsednik Mahmud Abas, vođa rivalskog, sekularnog Fataha sa sedištem na drugoj palestinskoj teritoriji, Zapadnoj obali. Svi pokušaji pomirenja nisu urodili plodom.
U međuvremenu esktremisti salafisti u Gazi, koji tvrde da su povezani s organizacijom Islamskom državom, izazivaju Hamas ispaljivanjem raketa na Izrael.
Prošlogodišnji rat počeo je nakon otmice i ubistva trojice izraelskih tinejdžera kraj jednog jevrejskog naselja na Zapadnoj obali. Otmica je izazvala masovno hapšenje stotina Palestinaca, uglavnom hamasovaca i ubistvo najmanje petorice. Takođe je dovela do osvete - ubistva šesnaestogodišnjeg Palestinca, koga su Izraelci oteli u istočnom Jerusalimu i živog spalili.
Usledila je eskalacija raketnih napada iz Gaze na Izrael, a ta zemlja je u znak odgovora pokrenula vojnu operaciju Zaštitna ivica 8. jula.
Kopnena ofanziva počela je 17. jula.
Udari iz vazduha i sa mora trajali su sve do uspostavljanja prekida vatre, posredstvom Egipta u Kairu, 26.avgusta.
Izrael je tvrdio da je cilj ofanzive zaustavljanje raketne vatre i uništavanje tunela, kroz koje su se militanti ubacival ispod granice i napadali Izraelce.
Međutim, raketna vatra je obnovljena, mada sporadično i za nju odgovornost ne preuzima Hamas.
Militanti u Gazi su takođe obnovili tunele.
Hamas je proglasio pobedu posle rata i pored tako velikih žrtava i razaranja. U Gazi se danas ne grade kuće, već nezadovljstvo raste, jer 39 procenata stanovnika živi ispod granice siromaštva.
"Ako se ne pozabavimo uzrocima tih sukoba, mi jednostavno vraćamo sat unazad za sledeći ciklus naselja", upozorio je direktor UN agencije za pomoć palestinskim izbeglicama UNWRA Robert Tarner, prenosi AFP.





