Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 09.Nov.2010, 17:33 (ažurirano 02.Apr.2020.)
EK: Pravosuđe i korupcija ključni problemi u Srbiji
BRISEL, BEOGRAD -
Srbija je slabo napredovala u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, proističe iz izveštaja Evropske komisije o napretku zemalja Zapadnog Balkana koje je danas predstavio komesar za proširenje Štefan File.
"Srbija je malo napredovala u usklađivanju svog pravosudnog sistema s evropskim standardima što je ključni prioritet za evropsko partnerstvo", navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Ozbiljna >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << zabrinutost
U poglavlju o korupciji Komisija navodi da je Srbija ostvarila izvestan napredak, ali da je korupcija i dalje rasprostranjena u mnogim oblastima i da predstavlja ozbiljan problem.
Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije ključne su oblasti u procesu pridruživanja EU za sve zemlje Zapadnog Balkana, zbog čega će kandidati koji budu počinjali pregovore o članstvu u Evropskoj uniji ubuduće polaziti upravo od poglavlja o tim temama.
U zaključku izveštaja EK o stanju pravosuđa u Srbiji navodi se da "srpski pravosudni sistem samo delimično ispunjava svoje prioritete" i da "postoji ozbiljna zabrinutost zbog načina na koji su sprovedene skorašnje reforme, posebno reizbor sudija i tužilaca".
Veliki broj zaostalih slučajeva takođe predstavlja razlog za zabrinutost, "posebno zato što su skorašnje reforme negativno uticale na ukupnu efikasnost pravosudnog sistema".
"Napredak u domaćim suđenjima za ratne zločine i dalje je spor. Postoji 20 sudskih slučajeva i istraga protiv 103 pojedinca", navodi Komisija.
Netransparentna procedura reizbora
Evropska komisija podseća da su u decembru 2009. usvojeni Zakon o pravosudnoj akademiji i Zakon o uređenju sudova, kao i da je juna 2010. usvojen Zakon o sudskim veštacima.
"Reizborom" sudija i tužilaca sprovedenim pod vođstvom Ministarstva pravde u drugoj polovini 2009. koji je stupio na snagu u januaru 2010, broj sudija i tužilaca smanjen je za 20 do 25 odsto, navodi Komisija i dodaje da više od 800, od ukupno oko 3hiljade sudija, nije "reizabrano".
Po oceni Evropske komisije, "mnogi aspekti" nedavnih reformi izazivaju ozbiljnu zabrinutost.
"Procedura reizbora sudija i tužilaca izvedena je na netransparentan način, dovodi u pitanje načelo nezavisnosti pravosuđa. Tela odgovorna za to, Visoki savet sudstva i Savet državnog tužilaštva, radila su u prelaznom sastavu, što je zanemarilo odgovarajuće zastupanje profesije i stvorilo veliku opasnost od političkog uticaja", navodi se u izveštaju.
Komisija dodaje da u "reizboru" nisu primenjeni objektivni kriterijumi razvijeni u saradnji s Venecijanskom komisijom, dok sudije i tužioci nisu saslušani tokom procedure, niti su dobili odgovarajuće objašnjenje odluka, a pravo na žalbu imaju samo na Ustavnom sudu koji nema kapacitet da ih sve razmotri.
Navodi se i Visoki savet sudstva i Savet državnog tužilaštva još nije izabran u trajnom sastavu, kao i da nisu imenovani novi predsednici sudova, iako su rokovi za to istekli u julu i martu 2010.
Ojačati Agenciju
U zaključku poglavlja o korupciji navodi se da je institucionalni okvir za borbu protiv korupcije postavljen početkom rada Agencije za borbu protiv korupcije janura 2010.
"Ipak, korupcija ostaje rasprostranjena u mnogim oblastima i dalje je ozbiljan problem. Pravni okvir i dalje pokazuje manjkavosti, posebno u nadzoru finansiranja političkih stranaka i zaštiti uzbunjivača (whistleblowers)", navodi se u zaključku o korupciji.
Evropska komisija navodi da treba ojačati Agenciju za borbu protiv korupcije i unaprediti sprovođenje postojećih zakona, dok je potrebno uložiti više napora za bolje procesuiranje slučajeva korupcije, od istraga do konačnih presuda.
U izveštaju se navodi da je "Srbija ostvarila izvestan napredak u borbi protiv korupcije", da je nastavljeno sprovođenje preporuka GRECO iz 2006, kao i da je Amandmanom na Zakon o zaštitnicima građana i Zakonom o slobodnom pristupu informacijama uvedena obaveza zaštitnicima građana da izveštavaju o korupciji.
Komisija navodi i da je poboljšan pristup informacijama, ali da nedostaje pravna zaštita uzbunjivača, uprkos novouvedenoj obavezi zaštitnika građana.
Navodi se i da korupcija unutar policije predstavlja razlog za zabrinutost.
U izveštaju se, takođe, navodi da je, iako Savet za borbu protiv korupcije nastavlja savetodavne aktivnosti "primena Akcionog plana ipak spora".
"Malo je napretka ostvareno u istragama i sudskim procesuiranjima slučajeva korupcije, broj konačnih presuda je ostao mali, posebno u slučajevima na visokom nivou", navodi izvršno telo Evropske unije.
Izbegnuto sankcionisanje duplih funkcija
Komisija dodaje da Agencija za borbu protiv korupcije ne radi u punom sastavu, nema stalne prostorije i opremu, niti mogućnosti da efikasno procenjuje ispravnost i potpunost imovinskih prijava javnih službenika, zbog čega mora da se oslanja na saradnju s drugim državnim telima.
"Novi zakon koji bi finansiranje političkih stranaka učinio tranparentnijim i obezbedio bolju kontrolu troškova još nije usvojen. Postojeći zakoni imaju značajnih mana i ne daju Agenciji za borbu protiv korupcije dovoljno ovlašćenja u istrazi i kažnjavanju da bi efikasno nadzirala finansiranje stanaka, posebno tokom izbornih kampanja", navodi Evropska komisija.
Komisija dodaje da je posle napora Agencije za borbu protiv korupcije da zabrani zvaničnicima da budu na više do jedne funkcije, izmenjen relevantan zakon kako bi se delimično suspendovala zabrana.
"To izaziva zabrinutost u pogledu odluke Agencije i političke volje da se podrži njen rad", navodi Komisija.
"Javne nabavke, procedure privatizacije i javna potrošnja ostaju oblasti koje izazivaju ozbiljnu zabrinutost, dok nezavistan nadzor još nije obezbeđen. Postavljanje Državne revizorske institucije ide sporo i prvi izveštaj je pokrio mali deo državnog budžeta", navodi se u godišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije.
Boljević: Izveštaj EK povod da vlast prizna greške
Predsednica Društva sudija Srbije Dragana Boljević izjavila je danas da je izveštaj Evropske komisije dobar povod da vlasti u Srbiji priznaju da su napravljeni "silni propusti" u reizboru sudija i pravljenju nove mreže sudova i da se otvori široki dijalog koji bi omogućio da se ti problemi otklone.
U izjavi agenciji Beta, Boljević je rekla da bi u tom dijalogu trebalo da učestvuju predstavnici profesionalnih udruženja i "oni koji su odgovorni za stanje" u pravosuđu kako bi se otklonili nedostaci za koje je ocenila da su "opasno veliki".
Izveštaj Evropske komisije, u koji je agencija Beta imala uvid i koji će danas biti predstavljen, navodi da je neodložni zadatak vlasti u Srbiji da izvrše "valjanu dopunu i dovršetak" reforme pravosuđa i konstatuje "manjkavost i nepostojanje uvida u postupak izbora sudija i tužilaca".
To, prema izveštaju, "dovodi u pitanje nezavisnost pravosuđa i može dovesti do političkog upliva" na srpsko sudstvo. Velike zamerke, isto kao kad su u pitanju ostale zemlje Zapadnog Balkana, upućene su i na račun "opšteproširene korupcije".
Prema rečima predsednice Društva sudija Srbije, Evropska unija je i ranije upozoravala da u Srbiji postoji opasnost i rizik od dugoročne politizacije sudstva i da se, nakon izveštaja Evropske komisije, pokazalo da se taj rizik ostvario.
"Ne sumnjam da će se u tom izveštaju pojaviti sve ono što je stajalo u pismima Evropske komisije od 16. marta i 27. jula. Ako sam dobro obaveštena, piše da je u pravosuđu napravljen mali progres i upoređuju nas sa Kosovom, gde je takođe progres mali, a Kosovo je ogrezlo u korupciju i kriminal", rekla je ona.
Malović: Primedbe u izveštaju EK biće nam stimulans
Ministarka pravde Snežana Malović zahvalila je danas Evropskoj komisiji na pozitivnim ocenama u izveštaju o napretku Srbije u procesu evrointegracija, ali i pozdravila primedbe, koje će, kako je rekla, biti stimulans da problemi budu rešeni na adekvatan način.
Ministarka Malović je Tanjugu izjavila da je očekivala da će u izveštaju Evropske komisije biti otvorenih pitanja u vezi sa reformom pravosuđa, budući da je to problem sa kojim se suočavaju i ostale zemlje u regionu, poput Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
"Ministarstvo pravde delovaće proaktivno. U određenim oblastima kao što je korupcija već smo učinili korake koji nisu obuhvaćeni ovim izveštajem pa je tako već u proceduri Zakon o finansiranju političkih stranaka koji je u izveštaju označen kao jedna od ključnih primedbi. Kada je reč o reformi pravosuđa, našim evropskim partnerima šaljemo predstavnika Srbije za pravosuđe u Brisel. Time će naša komunikacija biti efikasna i svakodnevna", izjavila je ministarka Malović.
Prema njenim rečima, suštinsko opredeljenje Ministarstva pravde je podrška nezavisnim institucijama za borbu protiv korupcije, kao i stalni dijalog sa Evropskom komisijom i strukovnim udruženjima sa ciljem da reforma pravosuđa bude potpuna.
Zamerke Prištini: kriminal, korupcija…
U delu izveštaja koji se odnosi na Kosovo i Metohiju , navodi se da se vlasti u pokrajini moraju ozbiljnije pozabaviti borbom protiv organizovanog kriminala, pranjem novca i korupcijom, a da ozbiljni izazovi postoje i na polju reforme javne administracije i vladavine zakona.
EK, takođe, navodi da na Kosmetu, u praksi, nije obezbeđena sloboda izražavanja.
Crna Gora će, kako su preneli mediji u Podgorici koji su imali uvid u ovaj dokument, dobiti preporuku EK za status kandidata, ali će do početka pregovora morati da uloži dodatne napore da popravi stanje u mnogim oblastima kao što su borba protiv organizovanog kriminala, izborno zakonodavstvo i efikasnost pravosuđa.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...








