Izvor: B92, 03.Feb.2010, 02:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Danas: Zar i feredža (ne)dozvoljeni

Beograd -- Nepoznato je da li je Zakon o zabrani nošenja islamske ženske nošnje, zara i feredže, iz pedesetih godina 20. veka i dalje na snazi u Srbiji, piše "Danas".

Brojna ministarstva u Vladi Srbije, koja je list zvao, ne mogu pouzdano da tvrde da li je u Srbiji zakon koji se odnosi na zabranu nošenja zara i feredže iz pedesetih godina prošlog veka i dalje na snazi. U Ministarstvu vera kažu da se sa velikom pouzdanošću može reći da "do sada nekim drugim zakonom >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << ovaj akt nije stavljen van snage".

Kako je rečeno u Jedinici za sprovođenje sveobuhvatne reforme propisa Vlade Srbije, do kraja 1990. godine popisano je, odnosno evidentirano - 209 zakona, a do kraja 1999. godine 470 zakona.

Međutim, kada je reč o Zakonu o zabrani nošenja zara i feredže iz 1950. godine, rečeno nam je da ovaj akt nije pronađen ni u jednoj od evidencija.

Iz ministarstva vera dodaju da, ukoliko se pođe od pretpostavke da je ovaj zakon još na snazi, "proizašao bi zaključak da je nošenje zara i feredže nedozvoljeno, ali je celishodnije reći da se taj zakon ne primenjuje u praksi".

Oni dodaju da je Narodna skupština Bosne i Hercegovine usvojila 27. septembra 1950. godine Zakon o zabrani nošenja zara i feredže.

Usvajajući mišljenje i zahteve "baze", zakone slične sadržine usvojile su i narodne skupštine Crne Gore novembra 1950. godine, Srbije 9. januara 1951. godine i Sobranje Makedonije početkom 1951. godine.

Zakon o zabrani nošenja zara i feredže, usvojen u BiH, predviđa da se "zabranjuje prisiljavanje ili nagovaranje žene da nosi zar i feredžu, odnosno pokriva lice, kao i svaka druga radnja usmjerena na podržavanje nošenja zara i feredže i pokrivanja lica žene".

Zakon takođe predviđa kazne zatvora, kao i novčane kazne za one koji nose zar ili feredžu, kao i za one koji od ukućana zahtevaju da pokrivaju lice.

"Prestanak važenja Zakona o zabrani nošenja zara i feredže iz pedesetih godina, iz vremena nekadašnje Jugoslavije, nije regulisan, prema mom znanju, jasnim slovom zakona, kako je slučaj sa zabranom, već je vjerovatno padom vlasti koja ga je donijela pao i zakon o zabrani ili prestalo insistiranje na njegovoj primjeni", kaže muftija beogradsko-novosadski Rešad ef. Plojović, potpredsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji.

On dodaje da Zakon o zabrani prekrivanja lica nije sadržao zabranu upotrebe prekrivača koji prekrivaju ostatak glave, odnosno ne prekrivaju njeno lice, već je njihova upotreba bila dozvoljena.

Kao posledica ovoga zakona, kako kaže, usledila je kampanja na otkrivanju muslimanki, a koja nije isključivala ni silu.

"Ovaj zakon je, bez sumnje, imao mnogo svojih negativnih posljedica, a jedna od glavnih jeste da se ogroman broj žena, muslimanki, izolovao i povukao iz javnog života, što je potpuno suprotno željenom efektu zakona", napominje Plojović.

On kaže da je "odevanje muslimanki propisano jasnim propisima vjere, utemeljenim na njenim izvorima, Kuranu i sunetu (tradiciji poslanika Muhammeda a.s.) i u skladu sa mišljenjem većine islamskih učenjaka, zahteva pokrivanje kompletnog njenog tijela, izuzev lica i šaka".

Prema njegovim rečima, sigurno je da zagovornici pokrivanja lica žene nemaju za cilj diskriminaciju žene i njenu izolaciju, već želju da je zaštite.

Nastavak na B92...