Izvor: Kurir, 10.Mar.2012, 16:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
CRKVAMA VRAĆENO 7.800 HEKTARA ŠUMA
Manasiji vraćeno oko 4.000 hektara, Ravanici 1.500 a manastirima "Svetoj Petki", Miljkovom manastiru, manastiru "Tomić" oko 150 hektara
DESPOTOVAC - Šumsko gazdinstvo "Južni kučaj" Despotovac prvo je u Srbiji primenilo Zakon o restituciji i crkvama braničevske i šumadijske eparhije vratilo 7.800 hektara šuma, izjavio je danas direktor gazdinstva Ranko Šikanja.
"Reč je o čak 25 odsto površina >> Pročitaj celu vest na sajtu Kurir << kojima smo gazdovali", istakao je Šikanja u izjavi Tanjugu i napomenuo da je "Južni kučaj" imao velike komplekse šuma koje su pripadale manastirima ovih dveju eparhija.
Šikanja je precizirao da je manastirima braničevske eparhije: Manasiji vraćeno oko 4.000 hektara, Ravanici 1.500 a manastirima "Svetoj Petki", Miljkovom manastiru, manastiru "Tomić" oko 150 hektara. Manstirima šumadijske eparhije: Kaleniću, Jošanici, Svetom Vukoji, vraćeno je preko 2.100 hektara.
Ažurnost i ekspeditivnost "Južnog kučaja" u povraćaju imovine, pohvalio je vladika braničevski Ignjatije (Midić) i starešine Manasije, koje, takođe, podsećaju na velike površine zemljišta, većinom u najužem gradskom delu današnjeg Despotovca i brojne objekte, koji crkvi još nisu vraćeni.
Reč je o čak osam hektara zemljišta u gradskom jezgru, koje je svojveremeno oduzeto, i Manasija bi, ako joj se vrati, postala vlasnik "pola Despotovca", izjavili su novinarima pravni zastupnici građana Despotovca koji takođe traže povraćaj imovine.
Zemljištu je promenjena namena, postalo je gradsko građevinsko zemljište i na njemu su podignute zgrade i mnogi manastirski objekti više ne postoje, objašnjavaju pravni zastupnici i napominju da ostaje jedino novčana naknada.
Jedan od retkih manastirskih objekata u Despotovcu, koji je sačuvan, i koji je u gotvo samom centru grada, je manastirska vodenca.
Ona je nacionalizovana 1959. godine, bez placa od 19 ari, i pretvorena je u izložbenu galeriju Centra za kulturu u Despotovcu, i tradicionalne kulturne manifestacije "Dani srpskog duhovnog preobraženja".
Stari Despotovčani se sećaju da je na mestu sadašnje zgrade Centra za kulturu "bila manastirska kafana sa 40 soba", a na manastirskom imanju u strogom centru je podignuta Robna kuća.
Na osam hektara zemljišta izgrađena je jedna od Fabrika Industrije kablova iz Jagodine, a na manastirskom zemljištu su garaže i servisi Saobraćajnog preduzeća, farma svinja
