Izvor: Capital.ba, 29.Nov.2017, 12:46 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ukrajini prijeti nestašica slanine
KIJEV – Ukrajina bi uskoro mogla ostati bez jednog od glavnih nacionalnih poljoprivrednih proizvoda – slanine, upozoravaju poljoprivredni eksperti. Ove godine uvoz svinjetine u Ukrajinu iz EU-a već je oštro porastao, a stručnjaci smatraju da je Ukrajini trenutno isplativnije uvoziti slaninu i smrznutu svinjetinu iz Evrope, nego se opskrbljivati kod vlastitih >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << farmera, jer su cijene domaće slanine i svinjetine znatno porasle. Naime, po podacima ukrajinske službene statistike, kilogram slanine od početka godine je prosječno poskupio za 68 posto, a u nekim regijama, primjerice Odeskoj i Nikolajevskoj, za više od 100 posto. Tako je slanina u oktobru postala jednim od lidera među prehrambenim proizvodima po rastu cijena te je u odnosu na septembar u dućanima poskupjela za 11,5 posto. Kumulativno, cijene u Ukrajini ove godine rastu po dvoznamenkastim stopama, a inflacija je i dalje visoka. Po podacima ukrajinske statističke službe, u usporedbi s decembrom 2016. godine potrošačke cijene porasle su za 11,5 posto pri čemu su meso i mesne prerađevine poskupili za 29,9 posto, povrće 29,4 posto, maslac 28,9 posto i mlijeko 28,3 posto. Trenutno kilogram slanine u Ukrajini košta minimalno 100 grivnji (3,7 dolara odnosno oko 23 i po kune), a na najpoznatijoj tržnici u Kijevu – Besarbskoj, dostiže i 450 grivnji (16,65 dolara ili oko 105 kuna). U industrijskom uzgoju u Ukrajini dominiraju mesne pasmine svinja s niskom udjelom masti, pa proizvođačima slanine preostaju privatni uzgajivači, ali oni muku muče sa sve skupljom stočnom hranom, pa te troškove kompenziraju višom cijenom mesa i slanine, smatraju stručnjaci. “Brojnost svinja u uzgoju se smanjuje i u bližoj budućnosti neće rasti. U 2018. i 2019. godini domaći proizvođači neće moći pokriti manjak slanine”, citiraju ukrajinske Vijesti direktora ukrajinske Udruge trgovinskih dobavljača Alekseja Dorošenka. Analitičar IFC marketska Dmitrij Lukašov smatra da se takav razvoj događaja uopšteno može pripisati prosecu eurointegracija pri čemu mapominje da je Ukrajina u prvih devet ovogodišnjih mjeseci povećala uvoz svinjetine iz EU-a za 64 posto, u okviru dogovora o zoni slobodne trgovine. Ukrajinski poznavatelji poljoprivrednog tržišta smatraju da je na djelu zamjena domaće proizvodnje mesa uvozom iz Njemačke, Danske, Nizozemske i Poljske pri čemu je uvozna smrznuta svinjetina 15 do 20 posto jeftinija od domaće. “U uslovima snižene kupovne moći to vodi k tome da će domaća roba na unutarnjem tržištu postati nekonkurentna”, smatra Lukašov. Dodaje da će to biti tako, bez obzira što će ove godine ukrajinski farmeri i poduzeća proizvesti 0,2 posto mesa više nego lani, jer oni u osnovi rade za strana tržišta i zainteresirani su za isplate u devizama, a ne u grivnjama. Službena statistika pokazuje da je 1. septembra ove godine u Ukrajini bilo 10 posto manje grla svinja nego na isti lanjski dan tj. oko 6,7 milijuna, a takvim tempom Ukrajina bi uskoro mogla postati klasični uvoznik svinjetine. “Mi možemo uvoziti slaninu iz Poljske ili Njemačke. Tamo uzgajaju za to pogodne pasmine svinja. Nismo jedini ljubitelji slanine u Europi. Štoviše, takve svinje ondje se uzgajaju industrijski pa će uvozna slanina biti jeftinija od naše”, smatra Lukašov. To potvrđuju i brojke porezne uprave. Još 2015. godine Ukrajina je izvozila slaninu u vrijednosti 7,8 miliona dolara, a 2016. godine to je palo na samo 88 tisuća dolara. Udarac ukrajinskim proizvođačima slanine zadali su i omšije – Rusija, a potom i Moldavija prestali su kupovati ukrajinsku slaninu. Pored toga, u septembru je rukovodstvo samoproglašene Donjecke Narodne Republike zabranilo “uvoz” proizvoda od svinjetine iz Ukrajine. Na ruku ukrajinskim svinjogojcima nisu išle ni bolesti i epidemije, zbog kojih je 2016. godine uklonjeno gotovo 80 tisuća grla svinja, uz gubitke koji se procjenjuju na 38 miliona dolara. Hina
