Izvor: B92, 13.Jul.2010, 11:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
CG: Ležaljka skuplja od kreveta
Da sezona nije dobra, nije. Nećemo ostati gladni, uzeće se neka para. Ali, taj ostatak prihoda, da tokom zime nešto napravimo, popravimo, udamo, oženimo, kupimo nešto sebi, e on neće biti dobar – riječi su izdavaoca privatnog smještaja u Petrovcu Zorana Dragovića.
Izvor: Vijesti
Ove riječi, možda, najbolje oslikavaju ovogodišnju ljetnju sezonu. I dok sa nestrpljenjem očekujemo „talas gostiju" iz okruženja, prije svega iz Srbije, Bosne i sa Kosova, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << koji nikako da krene, i dok kućevlasnicima kreveti zjape prazni, gotovo smo svi svjedoci jedne od najkraćih sezona u istoriji crnogorskog turizma. Poražavajuće zvanične brojke o lošoj popunjenosti privatnog smještaja, od koga turizam ove države, sviđalo se to nekome ili ne, u stvari živi, i zasniva najveći prihod, samo ukazuju da nešto nije u redu.
Sama činjenica da u metropoli turizma ima 16 hiljada turista u privatnom smještaju, što je gotovo za 15 odsto manje nego lani, koja je takođe bila loša turistička godina, upućuje da smo prestali da budemo omiljena destinacija nekadašnjim „jugovićima". Upravo tih gostiju, kako smo ih pežorativno voljeli zvati „paradajz turista" sada nema ni za lijek, a upravo su oni ti od kojih očekujemo da nam spasu, inače, već lošu sezonu.
Činjenica da je na našem primorju u privatnom smještaju oko 300 hiljada kreveta, deset puta više nego u hotelima, dovoljno govori da je zarada, ma koliko se dosta toga odvijalo kroz sivu ekonomiju, ipak, najveća u tom dijelu turističkog prometa. Iako gotovo svaki peti gost u tom vidu smještaja nije prijavljen, svi „neprijavljeni" ostave u našoj državi najmanje 500 eura tokom svog prosječno desetodnevnog boravka.
A država, prije svega Ministarstvo turizma, gotovo svakodnevno ponavlja očekivanja da će nas ove godine posjetiti oko 1,1 milion turista i da ćemo zaraditi nevjerovatnih, i to u godini krize, 620 miliona eura, jedan odsto više u odnosu na prošlu godinu. Želje su jedno, a stvarnost je drugačija, o čemu najbolje svjedoče ugostitelji, restorateri, zakupci plaža, koji su jednoglasni da su došli "gosti koji mjere svaki cent”.
- Kada zaista želimo da znamo kakvo je stvarno stanje, onda treba uzeti u obzir tu „uličnu statistiku" koja je mnogo tačnija od zvanične. Kada pitam dilere soba kako im ide, oni mi kažu „nikako” . Kad oni kažu da je nikako, onda je to statistika koja je, po mom mišljenju, tačnija. Kada odete u agenciju i pitate kako je, oni otvore listu i pokažu da i u julu ima mjesta, a u avgustu koliko god hoćete. Znači, ni oni nijesu zadovoljni. Nemaju plan, nego čekaju u zasjedi k\'o mačka, pa ko šta zgrabi, zgrabi. Sezona definitivno nije kao što je bila do sada, prisutan je pad u odnosu na prošlu, koja je takođe bila lošija u odnosu na pretprošlu. Kada je riječ o gostima iz okruženja, ni na sajamu u Beogradu nijesu pokazali da su zainteresovani za naše područje. Sa našom NVO „Petrovac na moru" bili smo na Beogradskoj berzi, gdje smo godinama unazad prisutni. Znamo da tamo nećemo prodati ništa, jer predstavljamo male hotele i privatni smještaj, međutim, pričamo. Dođe, ipak, neko na štand i pita, raspituje se za ponudu, ima li vode, struje, kakve su plaže, pita nas nešto. Međutim, ove godine ni pet ljudi nije stalo na štand da nas nešto pita – ističe Dragović.
Da situacija nije nimalo svijetla, svjedoči i vlasnik plažnog bara na Kamenovu Jovo Đurović, koji navodi da su im pazari upola manji nego prošle godine u ovo vrijeme.
- Ima gostiju preko sedmice, ali im je kupovna moć slabija. Jedino je vikendom drugačije, kada siđu „naši" iz Podgorice i ostalih gradova. Jednostavno, došli su gosti koji nijesu na odmoru da bi potrošili, već se na svaki mogući način trude da uštede - ocijenio je Đurović.
Suvlasnik najpopularnijeg otvorenog šanka na šetalištu kultnog „Trokadera" i zakupac plaže Branko – Buća Popović navodi da je došao neki srednji sloj ruskih turista koji nema para, pa „čak i na plaže unose sa sobom hranu".
- Pazari su znatno lošiji, predsezona nam je bila mnogo bolja. Očekujemo da će se u narednih nekoliko dana popuniti Budva - navodi Popović.
Predsjednik sektora privatnog smještaja pri Crnogorskom turističkom udruženju, Pero Ivković, vlasnik agencije „Cipa travel" sa Svetog Stefana, smatra da nema mjesta panici.
- Zadnjih deset dana su telefoni usijani, imali smo više od 150 poziva. Realno, mi nikada, godinama unazad, nijesmo imali popunjen početak jula. Ista je priča godinama unazada od 1. do 10. jula, a potom se sve popuni. Ne vidim razlog za stravičnu paniku, generalno je loše svima, ne samo kod nas. Gosti dolaze, svaki cent mjere, teško im je da plate i boravišnu taksu – kazao je Ivković.
Hotelijer na SvetomStefanu Krsto Rađenović nije nimalo optimističan i navodi da je u tom nekada elitnom ljetovalištu trenutno upola manje gostiju nego minulog ljeta.
- Razlozi zbog čega nema tradicionalno vjernih gostiju iz Srbije i okruženja su brojni. Prije svega, ukinute su vize, pa su im u ponudi znatno jeftinije destinacije, gdje su plaže uređenije, gdje ne moraju da plaćaju skupi plažni mobilijar, gdje se ne izliva kanalizacija u more, gdje funkcioniše kompletna infrstrutkrua, gdje ne nestaje struja i voda. Mogu da idu u zemlje gdje im na granici ne uzimaju hranu, gdje se ne naplaćuju takse. Jednoastavno, gosti kada vide kakvo ih sve maltretiranje čeka od naše granice do mora, okrenu se ka drugim zemljama- objašnjava Rađenović.
Ništa bolja situcija nije ni u Herceg Novom, inače, nekada najpopularnijem ljetovalištu za srpske i turiste iz okruženja. Neki od jasnih pokazatelja koliko je gostiju na hercegnovskoj obali je red vožnje gradskog prevoznika koji je i dalje isti kao van sezone. Autobusi i dalje gradom i rivijerom idu na pola sata, umjesto na 20 ili 15 minuta kada su sezonske gužve. Da su i trgovci precijenili sezonu, vidi se po većim količinama vraćenog hljeba pred prehrambenim trgovinama. I dileri na autobuskoj stanici koji su u ovo vrijeme prošle godine imali manje problema da "podijele plijen”, uzimajući posao okolnim agencijama, imaju manje posla. U agencijama sezonu komentarišu sa "mrka kapa”, a sa time se slažu izdavaoci u privatnom smještaju, koji i protiv svoje volje moraju da spuste cijene.
U Herceg Novom i okolini gostuje oko 14 hiljada registrovanih turista, podatak je gradske Turističke organizacije. Kao i ranijih godina, zvanična brojka je diskutabilna, ali turistički poslenici komentarišu da se ona približava stvarnoj, jer je sve više registrovanih izdavalaca u privatnom smještaju. Procjenjuje se da na teritoriji grada i rivijere ima oko 30 hiljada kreveta u privatnoj ponudi.
Od plaže do plaže, u Herceg Novom je različita slika. Dok su hotelske plaže popunjene, na nekima je u julu još poluprazno. U Igalu je uobičajeno najživlje jer su banjski gosti najsigurniji turisti. Na rivijeri, najviše kupača i gostiju je u Baošiću, gdje, međutim, plaže pune i domaći, u velikom broju izbjegli i raseljeni koji žive u kampovima, kao i vlasnici kuća uglavnom iz Srbije, BiH, ali i veći broj Rusa. Kao i duž cijelog primorja i ovdje Rusi svojima izdaju kuće i stanove.
Obala je i u gradu i na rivijeri u privatnom smještaju najpopunjenija, mada, za razliku od dobrih sezona kada se u julu teško pronalazi krevet na morskoj pjeni, sada ga je lako naći. Apartmanima "Feral” na hercegnovskom Škveru, kako nam je kazala domaćica apartmana, gosti ne fale. Tu smo dobili informaciju da se krevet na samoj obali u Novom može naći i ispod 10 eura, ako je kupatilo zajedničko sa drugim gostima.
Ovdje nisu znali da procijene da li će ova sezona biti gora nego prošlogodišnja, ali su u "Villa Tenžera”, apartmanskom kompleksu sa četiri zvijezdice rekli da im je posjeta "nikad bolja”.
- Ima gostiju za kvalitetnu ponudu, ali nije kvalitet kada gost mora da izađe na raskopane ulice i upada u rupe, a oko njega je smeće. Društvo nije na nivou kvaliteta, a nivo kulture je nizak, - kaže predstavnik kompleksa koji je tražio da mu se ne objavljuje ima.
- Opšti je utisak da na rivijeri ima gostiju, na plažama i u večernjim šetnjama se to najbolje vidi, ali su to u velikom broju domaći i vlasnici stanova. Imamo registrovanih 700 turista i to je značajno manje nego prošle godine, a posjeta se popravila tek u proteklih par dana - kaže Slavica Dabović iz turističke agenije "Vega” u Baošićima, na hercegnovskoj rivijeri sa najviše turista.
Kao što su plaže u djelovima sa ležaljkama poluprazne, iako se zakupci trude da ih protivno propisu cijele prekriju ležaljkama, tako se i restorani na obali ne mogu pohvaliti dobrim prometom, osim onih koji "imaju ime”.
U Igalu, vlasnik poznatog restorana "Leut” Gligo Cvjetković kaže da gosti manje dolaze na ručak, a veče im je udarno vrijeme. Njegov je utisak da je posjeta na prošlogodišnjem nivou, ali se promijenila struktura gostiju.
-Ima više mještana nego ranije u odnosu na turiste, a dolazi nam i veći broj Rusa koji vole da potroše - kaže Cvjetković.
Slabiju posjetu potvrđuju i u agenciji BLU line, gdje kažu da prodaju manje autobuskih karata nego lani, a putnici su uglavnom iz Srbije.
Ulcinj nije zakazao
U Ulcinju trenutno boravi 5.225 gostiju u privatnom smještaju što je za pet više nego lani u istom periodu- pokazuje zvanična statistika Turističke organizacije grada, iako niko sa sigurnošću ne može utvrditi koliko turista boravi u privatnom smještaju u najjužnijoj opštini. Međutim, izvjesno je da je taj broj znatno veći sudeći po gužvama na plažama, uliciama i šetalištima. To je „Vijestima" potvrdio i direktor TO Ali Redža.
-U prvih deset dana jula, na Autobusku stanicu stiglo je oko 30 autobusa i skoro hiljadu putnika više nego prošle godine. Istovremeno, granični prelaz Sukobin prešlo je 13 hiljada tirista više nego lani- kazao je Redža. On je naglasio da je evidencija gostiju u privatnom smještaju prioritetni izazov loklane vlasti u narednom periodu. Sličnim podacima raspolažu i u ulcinjskoj policiji.
- Dnevno na Autobusku stanicu stigne između 25 i 28 autobusa sa oko hiljadu putnika što je nešto više nego prošle godine. U prvih deset dana jula granični prelaz je prešlo 80 odsto turista više nego lani. Na glavnoj benzinskoj pumpi, potošnja goriva je na nivou prošle godine. Gužve na mostu ka Velikoj plaži počele su tri-četiri dana ranije, a sve to upućuje na zaključak da gostiju u Ulcinju nije manje nego lani. Naprotiv, broj je znatno veći- rečeno je „Vijestima" u ulcinjskoj policiji. Istovremeno, kako kažu u policiji, za to vrijeme u Ulcinju se nije desilo ni jedno teško krivično djelo, udes sa teškim, a kamoli smrtnim posljedicama ili bitnije narušavanje javnog reda i mira.
Vlasnik apartamnske grupacije Stari grad Gani Resulbegović, koji je i zakuopac dijela Male plaže, tvrdi da je sezona na nivou prošle.
-Pansionska i vanpansionska potošnja, na nivou su prošle godine baš kao i popunjenost Male plaže. Zanimljivo je da u posljednja tri dana, kada se bližimo špicu, nije zabilježen znaćajniji porast broja gostiju kao što je to bilo prethodnih godina- kazao je Resulbegović. Sa druge strane, nekoliko stanodavaca požalilo se „Vijestima" na lošu sezonu.
- Ni u pola kao prošle godine - kazao je jedan od njih. I zakupac kupališta „Safari" Zefa Delić nije zadovoljan dosadašnjim tokom sezone.
- Lani je u ovo vrijeme bila kiša, ali ne manji broj gostiju. S druge strane, vanpansionska potrošnja sada je bitno lošija nego lani- kazao je Delić, naglasivši da glavna karakteristika ove sezone što je na njegovom kupalištu mnogo više gostiju iz BiH.
S.ADROVIĆ
Ležaljka skuplja od kreveta u privatnom smještaju
Da nijesmo ozbiljno shvatili loše poruke o ekonomskoj krizi koja je gotovo paralisala okolne države, te i ono malo tamošnjeg stanovništva koje se bude odlučilo da ode na more, dobro će razmisliti gdje će ići, te da će izbor pasti na jeftinije destinacije, svjedoče i cijene u Budvi.
Pojedinci umjesto da spuste, čak su povećali cijene. I dok se po analizi tržišta čak 68 odsto Srba odlučilo da ne ide na ljetovanje, a ostatak izabrao Grčku kao najomiljeniju destinaicju, dotle je cijena voća i povrća u prijestonici turizma, astronomska za goste. Zamislite srpskog turistu koji mora da za kilogram trešanja izdvoji 4.000 dinara ili četiri eura, ili pak za kilogram nektarina čak 2.500 ili 3.000 dinara(2,5 ili 3 eura), koliko će ih koštati domaće pivo u lokalnim kafeima. Cijene u privatnom smještaju su još i najpovoljnije, jer prosječno iznajmljivanje kreveta za noć košta od osam do deset eura, ali poražavajuće je svakako da će morati isto toliko, pa čak i više da izdvoje za iznajmljivanje mobilijara na nekoj od budvanskih plaža. Sve su to možda razlozi zbog kojih taj sada "osiromašeniji” gost, jer je dinar unazad par mjeseci doživio sunovrat u odnosu na euro, još nije krenuo ka Crnoj Gori, gdje ga sa nestrpljenjem svi čekaju da spase sezonu.
Najbolje govori upoređivanje jednog srpskog gosta o cijenama, koje je iznio na forumu portala B92.
- Sardinija za Italijane predstavlja najelitnije ljetovalište u domovini. Obišao sam sjeverozapadni dio ostrva. Cijene u gradu Alghero koji je tri puta veći od Budve, ima fantastičan stari grad i mnostvo sadržaja, gotovo su iste, čak i niže.
SNP: Nenezić će Svetac otvoriti za Novu godinu
Iako se još ne zna kada će prvi gosti ući u grad hotel Sveti Stefan, jer svakodnevno stižu oprečne informacije, sve su prilike da će i ove sezone, četvrte po redu, nekada zaštitni znak crnogorskog turizma biti zatvoren.
Budvanski SNP, koji se u nekoliko navrata oglašavao povodom oprečnih izjava ministra turizma Predraga Nenezića kada će Svetac biti otvoren, juče ga je ponovo optužio da obmanjuje javnost.
- Pokušavajući da pobjegne od sopstvene odgovornosti za javno iskazano obećanje da će Sveti Stefan biti otvoren 1. jula, ministar Nenezić u sinoćnjem nemuštom obraćanju preko TV Budve je saopštio javnosti da sada uopšte nije ni bitno kada će Sveti Stefan biti otvoren, pa ponovo licitira datumima kao što je 1. avgust, itd. Krećući se u ovom smjeru, može se očekivati od ovog tragikomičnog ministra da nam uskoro najavi otvaranje Svetog Stefana za Novu godinu. Dok on pokazuje i izražava zadovoljstvo tekućom turističkom sezonom, stvarnost i situacija na terenu ga grubo demantuju, što se da i primijetiti po značajno manjem broju turista iz Srbije u privatnom smještaju. Nažalost, politika Vlade u kojoj je Nenezić ministar, svojom politikom zabadanja noža u leđa Srbiji je počela da daje rezultate, nakon što su ukinute vize. Turisti iz Srbije se odlučuju za destinacije gdje su dobrodošli, gdje ih turistički poslenici ne nazivaju \"paradajz turistima\", gdje im se ne naplaćuje \"ekološka taksa\" i gdje imaju obezbijeđenu redovnu struju i vodu itd. Bilo je samo pitanje kada će nam se takva politika vratiti kao boomerang – navodi se u saopštenju najjače budvanske opozicione partije.
Na Dobrakovu bez gužve i kolona
Iako je turistička sezona u punom jeku na graničnom prelazu Dobrakovo kod Bijelog Polja nema većih gužvi i dužeg zadržavanja. Robni saobraćaj je gušći uglavnom u večernjim satima jer vozači zbog visokih temperatura radije putuju noću,kako bi rano ujutro stigli na odredište.
-Putnički saobraćaj je manji u odnosu na isti period prošle i ranijih godina iako su 1,10. i 20. u mjesecu, kada je smjena turista na moru, slovilili za nafrekventnije - ispričao je reporteru "Vijesti" jedan od carinika sa Dobrakova i dodao da je u istom intervalu ranijih godina hiljade putničkih automobila i stotine kamiona prelazilo granicu.
Juče u periodu od 12,30 i 13,30 časova reporter „Vijesti" na Dobrakovu propratio je par kamiona i šlepera i nekoliko desetina putničkih automobila koji su nakon neophodne procedure i uz kraće zadržavanje ušli i izašli iz Crne Gore.
- S obzirom da je u toku sanacija klizišta magistralne dionice prema Prijepolju u blizini gradske deponije u Dobrakovu, zbog semafora se naizmjenično propuštaju vozila tako da povremeno dolazi do stvaranja kolona ali ne i većih gužvi.Posao se uglavnom odvija rutinski i bez većih zadržavanja - kazao je sagovornik "Vijesti”.
Jedinu veću kolonu vozila reporter je zapazio na putu prema Dobrakovu u mjestu Konatari gdje je trebao da se zaobiđe traktor natovaren sijenom. I kroz Bijelo Polje kao tranzitni centar odnosno raskrsnicu puteva koji vode prema Srbiji, centralnom i južnom dijelu Crne Gore ovih dana nijesu zapažene veće gužve.
Slovaci Adriana Krajčiova i Stanisalav Čop otputovali su prema Žabljaku sa namjerom da kasnije posjete i nacionalni park Biogradska Gora.
- Putovali smo bez ikakvih problema, jedino je bilo manjeg zastoja nedaleko od granice gdje se popravlja put. Namjeravamo da posjetimo neka mjesta na crnogorskom primorju i manastir Ostrog. Službenici na graničnom prelazu su zaista predusretljivi i ljubazni - kazali su na ruskom jeziku turisti iz Slovačke.
B.ČOKOVIĆ V. LAJOVIĆ - S. RADOSAVLJEVIĆ
