Izvor: NoviMagazin.rs, 08.Sep.2020, 11:26
Crna Gora: Nimalo svijetla budućnost
Brojni komentari na društvenim mrežama mogu se svesti na ovu poruku: pročetnička koalicija je pokazala kakvu nam promjenu sprema. Podgorica je izgledala kao da je pod srpskom okupacijom.
Piše: Veseljko Koprivica
Prošlonedjeljni parlamentarni izbori u Crnoj Gori dobiće počasno mjesto u njenoj novijoj političkoj istoriji. I to iz više razloga.
Ovo su bili jedanaesti parlamentarni izbori od uvođenja višestranačkog sistema i peti od obnavljanja >> Pročitaj celu vest na sajtu NoviMagazin.rs << nezavisnosti Crne Gore. Nikad kraća kampanja, nikad veća izlaznost birača i poraz Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, pobjednika svih dosadašnjih izbora, njihove su glavne karakteristike.
Pravo glasa imalo je 540.026 građana. Novi crnogorski parlament imaće 81 poslanika, a za formiranje većine potreban je 41 glas. Osim parlamentarnih izbora, u nedjelju su održani i lokalni izbori u Kotoru, Budvi, Tivtu, Andrijevici i Gusinju.
Demokratska partija socijalista je, prema preliminarnim podacima Državne izborne komisije, osvojila 35,10 odsto, odnosno 143.548 glasova ili 30 mandata što je šest mandata manje nego na prošlim parlamentarnim izborima. DPS je u odnosu na prošle parlamentarne izbore samo u Podgorici i Nikšiću izgubio deset hiljada glasova. Pretpostavlja se da je 15.000 dosadašnjih glasača DPS-a glasalo za prosrpsku koaliciju. Milo Đukanović će ostati predsjednik Crne Gore, a vlast u Podgorici, Nikšiću, Bijelom Polju i Baru imaće njegov DPS.
REZULTATI: Sa osvojenih 133.267 glasova koalicija Za budućnost Crne Gore dobila je čak devet novih mandata ili 30.000 novih birača. Koalicija Mir je je osvojila 12,53 odsto, odnosno 51.297 glasova ili 10 mandata, dva više nego na izborima 2016. Koalicija Crno na bijelo dobila je 5,53 odnosno 22.649 glasova ili četiri mandata, Socijaldemokrate 4,10 glasova, odnosno 16.769 glasova ili tri mandata, Bošnjačka stranka 3,98 ili 16.286 glasova ili tri mandata, SDP – Jaka Crna Gora 3,14 ili 12.839 glasova i dva mandata.
Albanska lista ima 1,58 ili 6.488 glasova i Albanska koalicija Jednoglasno 1,14 odsto ili 4.675, odnosno po jedan mandat. Hrvatska građanska inicijativa osvojila je 0,27 (1.115), a Hrvatska reformska stranka 0,13 odsto, odnosno 532 glasa, i one nisu prešle cenzus.
Tri opozicione koalicije, koje će najvjerovatnije formirati novu vlast – Demokratski front, Demokrate i Ura – imaju 41 poslanički mandat, a dobile su 207.213 glasova, čak 50.000 glasova više nego što su na prošlim izborima ostvarili Demokratski front i koalicija Ključ, koju su činili Socijalistička narodna partija, Ura, Demos i Demokrate. Ovakvom rezultatu opozicija može prije svega da zahvali nesebičnoj podršci Srpske pravoslavne crkve i zvaničnog Beograda.
Socijaldemokrate i Bošnjačka stranka osvojili su po jedan mandat više u odnosu na prošle izbore, a albanske stranke jedan mandat više. Dvije hrvatske partije HGI i HRS ostale su bez ijednog mandata. Da su na izborima učestvovale zajedno, Hrvati bi imali bar jednog poslanika.
Presudni razlozi za ovakve turbulencije na crnogorskoj političkoj sceni su donošenje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti sedam mjeseci prije izbora, visoka izlaznost birača, ekonomska kriza uslovljena i pandemijom koronavirusa, porast raznih oblika kriminala, posvećenost DPS-a ličnom, a ne javnom interesu, zarobljenost državnih institucija…
Najveći dobitnik izbora je prosrpska koalicija Za budućnost Crne Gore, čiji je nosilac liste Zdravko Krivokapić, do juče anonimni profesor na Univerzitetu Crne Gore, odnedavno poznat po tome što Amfilohiju ljubi ruku pri svakom susretu.
Prema prvim analizama ovakvi rezultati izbora mogli bi ugroziti sekularni i građanski karakter Crne Gore, ali i njen evroatlantski i evropski put. Opravdano se strahuje od dalje klerikarizacije crnogorskog društva imajući u vidu snažan uticaj mitropolita Amfilohija Radovića na lidere koalicije koja treba da vlada Crnom Gorom.
Profil buduće vlasti prikazale su pristalice prosrpske opozicije u ponedjeljak u Podgorici i još nekim gradovima. Organizovali su okupljanja na kojima su nosili zastave Srbije, dizali tri prsta, nosili kokarde, pjevali o Kosovu, Srbiji, đeneralu Draži… Crna Gora nije pominjana. Stanovnike glavnog grada Crne Gore do ponoći su uznemiravali glasnom muzikom i pjesmama o Srbiji i Kosovu. Došli su i do podgoričkog naselja Siti kvart, gdje se ranije okupila grupa građana koji su nosili crnogorske zastave i došlo je do fizičkog obračuna. Bilo je i povrijeđenih.
U Pljevljima su pristalice opozicionih partija slavile pobjedu na parlamentarnim izborima tako što su demolirali više objekata čiji su vlasnici građani islamske vjeroispovijesti, a dva muškarca islamske vjeroispovijesti su napadnuta.
Uz fotografije Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Slobodana Miloševića i drugih ratnih zločinaca, u Bijelom Polju je proslavljeno “oslobođenje” Crne Gore.
To je propraćeno brojnim komentarima na društvenim mrežama koji se mogu svesti na ovu poruku: pročetnička koalicija je pokazala kakvu nam promjenu sprema. Podgorica je izgledala kao da je pod srpskom okupacijom. Za jedan dan vratili smo se u devedesete. Počelo je novo posrbljavanje Crne Gore …
Nova politička većina koju čine Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, najavljuje formiranje ekspertske vlade. Mandat te vlade trajao bi najvjerovatnije dvije godine.
Prema Ustavu, predsjednik države nakon konstituisanja parlamenta ima rok od 30 dana da predloži mandatara za sastavljanje nove vlade, koja mora biti sastavljena u roku od 90 od dana konstituisanja parlamenta. Ukoliko se u tome ne uspije, raspisuju se novi parlamentarni izbori.
Predsjednik države prvo mandat za sastav nove vlade daje predstavniku partije koja je osvojila najviše glasova, u ovom slučaju to je DPS, a ukoliko on vrati mandat i ne uspije, onda mandat ide drugom najjačem savezu ili partiji, a to je koalicija Za budućnost Crne Gore.
Politički analitičar Srđan Vukadinović kazao je za portal CdM da će biti problema u formiranju ekspertske vlade jer su tri koalicije mnogo raznorodne. Analitičar Ljubo Filipović smatra da je ekspertska vlada politički eksperiment koji trenutno u Crnoj Gori nije moguć iz dva razloga: malih kapaciteta koje Crna Gora ima kada je u pitanju ekspertiza iz svih polja koje pokriva administracija i partokratske prirode crnogorskog društva. Filipović napominje da ne treba zaboraviti da će stožer nove vlasti biti Demokratski front, grupacija lojalna Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu. On je takođe kazao da moramo biti svjesni da “gorivo za smjenu sadašnje vlasti nije bilo nezadovoljstvo korupcijom ili nepotizmom, na primjer, već isključivo propagandno djelovanje crkve i vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj”. Buduća vlada, slažu se analitičari, mora biti sastavljena od ljudi s političkim iskustvom.
Politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero upozorava da bi Crna Gora mogla ući u razdoblje političke nestabilnosti. Đenero napominje kako je ipak ključ obrta bila promjena paradigme velikosrpske opozicije, koja je napustila obrazac velikosrpstva i zamijenila ga svetosavljem, oblikom klerikalnog desno-radikalnog pokreta koji je u Srbiji tridesetih godina osmislio Nikolaj Velimirović, a sada ga je iskoristio Risto Radović, koji je svojevrsni pokrovitelj koalicije koja ima jedan mandat više od konstitucionalističkog bloka na čelu s Milom Đukanovićem.
“Valja biti svjestan da Đukanović nije poražen do nogu i da će se on zajedno sa svojim sljedbenicima nastaviti boriti za očuvanje tekovina njegovih dosadašnjih administracija, a da je “pobjednički” blok vrlo difuzan i da je veliko pitanje može li sastaviti vladajuću većinu. Valja znati da su Đukanović i DPS relativni pobjednici izbora. To znači da bi Crna Gora mogla ući u razdoblje političke nestabilnosti kakvo ne pamtimo od obnove njene neovisnosti”, zaključio je Đenero.
Predsjednik Pokreta za promjene i jedan od lidera Demokratskog fronta Nebojša Medojević saopštio je da je opozicija na parlamentarnim izborima osvojila većinu, ali da demokratija još nije pobijedila. Odmah treba pozvati predstavnike Bošnjačke stranke i albanskih stranaka na konsultacije i ponuditi ima učešće u novoj demokratskoj većini, kazao je Medojević. Prvi zadatak, kako je rekao, treba da bude zabranjivanje rada DPS-u kao političkom krilu mafije, nacionalizovanje imovine i zamrzavanje imovine svih državnih funkcionera i funkcionera DPS-a od 1990-ih do danas. ”Oduzeti im pasoše i zabraniti izlazak iz zemlje”, kategoričan je Medojević.
Na sastanku u ponedjeljak lideri koalicija Za budućnost Crne Gore, Mir je naša nacija i Crno na bijelo Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, kako su kazali, veoma brzo su usaglasili nekoliko principa na kojima će počivati buduća vlast. Saopštili su i da će realizovati sve neophodne reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila Evropskoj uniji.
Ipak, u to mnogi sumnjaju. Trodecenijskoj vladavini Mila Đukanovića morao je doći kraj, ali treba imati u vidu da se to dešava u vrlo komplikovanoj političkoj i ekonomskoj situaciji i u vrijeme dubokih i opasnih nacionalnih i drugih podjela u Crnoj Gori. Spekuliše se da će Đukanović obezbijediti bar jedan mandat da DPS i njegovi potencijalni i tradicionalni koalicioni partneri – socijaldemokrate, albanske i bošnjačke stranke imaju većinu u parlamentu. Takođe se spekuliše da će Dritan Abazović napustiti kleronacionalnu koaliciju kako bi i Građanski pokret URA sačuvao nezavisnu i građansku Crnu Gora, kojoj više nego ikad prijete ideolozi velikosrpskog projekta.
Crnoj Gori prijeti velika opasnost da je tri koalicije ukoliko dobiju vlast vrate u srednji vijek. Poslije ovih izbora Crna Gora bi se mogla dramatično promijeniti. Pored ostalog, ona bi i za Bošnjake, i za Hrvate, i za Albance mogla prestati biti domovina koja brine o manjinama. Vrlo lako se može desiti da u njoj budu ugroženi i Crnogorci ukoliko dođu na vlast Zdravko Krivokapić, Andrija Mandić i ostali političari, koji odavno rade po instrukcijama Aleksandra Vučića, Amfilohija Radovića i njihove družine. S takvom vlašću vjerovatno bi bili poremećeni i sadašnji dobrosusjedski odnosi sa Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Kosovom i Albanijom.
Bilo ko da bude na vlasti, čekaju ga velika iskušenja. Eksperti predviđaju da će ekonomska kriza “punom snagom udariti na Crnu Goru” baš u periodu u kojem će nova vlast biti prisiljena da istovremeno raščišćava trodecenijsku zaostavštinu Đukanovićeve vlasti. U svakom slučaju, Crnoj Gori predstoje velika iskušenja i nimalo svijetla budućnost.
