Izvor: Politika, 25.Jun.2013, 16:01 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U Subotici crkve i dalje jače od zakona
Ukoliko grad Subotica ne poništi svoju nezakonitu odluku o dodeli 700 hektara zemlje crkvama, mogla bi da propadne licitacija za svih 12.000 hektara državne zemlje
Subotica – Zakonske odredbe i interesi crkvenih zajednica su u sukobu već duže od mesec dana, a „poprište“ njihovog neslaganja je 700 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Ministarstvo >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << poljoprivrede, Republičko javno pravobranilaštvo, Kancelarija za poljoprivredno zemljište u državnoj svojini pri Gradskoj upravi, pa i sami poljoprivrednici našli su se na jednoj strani, a na drugoj Rimokatolička crkva, Biskupija u Subotici, Srpska pravoslavna crkva i Evangelistička crkva, na čiju stranu se neočekivano priklonila i odbornička većina u Skupštini grada.
Upravo činjenica da je Skupština propustila da poništi svoju nezakonitu odluku iz 2007. godine, kojom se crkvama daje besplatno na korišćenje 700 hektara državnog zemljišta, a do okončanja procesa restitucije, naljutila je predstavnike sedam poljoprivrednih udruženja iz Subotice i okoline koji su se dopisom obratili gradonačelniku Modestu Duliću i predsednici Skupštine grada Mariji Kern Šolja, tražeći hitan prijem. Ovi poljoprivrednici takođe traže da se u roku od sedam dana sazove vanredna sednica na kojoj će biti poništena odluka o davanju državne zemlje crkvama, kao i da im se dostave tačna površina zemljišta koje crkve potražuju po osnovu restitucije.
Kako je objasnio Branko Vujić, iz Udruženja poljoprivrednika Subotice, svih 12.000 hektara državnog zemljišta koje treba da se nađe na licitaciji, postaje talac ovih 700 hektara jer ako nije uvršćeno u Program za licitaciju, Ministarstvo ga neće odobriti. Ako licitacija ne bude na vreme, nama zakupcima ističe rok i zemlja će ostati neobrađena. Kome je u interesu da 12.000 hektara bude u korovu?, zapitao se Vujić.
Inače, kako je objasnio i Grgur Stipić, šef Kancelarije za izdavanje u zakup državnog zemljišta, Ministarstvo je u svom dopisu lokalnoj upravi podržalo stav Republičkog javnog pravobranilaštva po kojem treba poništiti odluku grada iz 2007. godine kojom se ovih 700 hektara zemlje daje na obradu crkvama. Iako je predlog o poništavanju odluke postavljen na dnevni red Skupštine grada, on nije izglasan. Zanimljivo je da je predlog za skidanje dao DSS čiji se predstavnik pozivao na pismo ministra Kneževića upućenog kabinetu gradonačelnika Dulića (DS). U pismu ministar navodi da ova sporna zemlja treba da se nađe u programu izdavanja, međutim podseća da se ipak neće moći licitirati zbog toga što na njoj stoji sudska zabrana, stavljena na zahtev crkvenih zajednica. Dakle, ni za Ministarstvo i njegovog prvog čoveka nije sporno da zemlja treba da se nađe u programu državnog zemljišta, ali je na skupštini ovo pitanje ipak skinuto sa dnevnog reda, a za to su glasali svi, od DS-a do SNS-a, DSS-a, dok je jedino SVM ostao pri stavu da spornu odluku iz 2007. godine treba poništiti.
Zbog čega se to ipak i dalje ne čini, iako i Ministarstvo i pravobranilaštvo to sugerišu, novinari su pokušali da saznaju pitajući ko sada obrađuje crkvenu zemlju i da li se možda tu krije odgovor na „žilavost“ nezakonite odluke o dodeli 700 hektara crkvenim zajednicama. Ivan Vidaković, predstavnik Udruženja seljaka „Stari Žednik“, kaže da prema njihovim saznanjima zemlju, oko 320 hektara, koja je pripala Katoličkoj biskupiji obrađuju Andrija i Joso Ivanković i njihove porodice, dok je Srpska pravoslavna crkva takođe oko 300 hektara izdala u zakup firmi „Skenderovo“. Poljoprivrednici su čak naveli da su zakupci njive „razlomili“ na parcele manje od 100 hektara te su za njih dobijene i subvencije.
Kako je Stipić naveo, na sajtu Agencije za restituciju može se videti da zemlju koju obrađuju crkve potražuju bivši vlasnici, što znači da sada crkve, odnosno njihovi zakupci, oru tuđe njive, dok se na upit gradske uprave crkve nisu izjasnile koje parcele potražuju u postupku restitucije.
Aleksandra Isakov
objavljeno: 25.06.2013.
.jpg)
