Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 17.Mar.2019, 12:39 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Bajke o Nevidljivoj i Trnoružici" u Subotici
U Savremenoj galeriji "Subotica" otvorena je postavke dve "bajke" koje je beogradska umetnica Selma Đulizarević Karanović posvetila ženi, njenom trpljenju zarad modnog diktata zbog koga je postajala i nevidljiva, ali i o njenoj večnoj želji da je poljubac voljenog muškarca probudi iz sna u život u kome će zlo pobediti dobro.
Raskošna postavka "Bajke o Nevidljivoj i o Trnoružici" koja je otvorena u Savremenoj galeriji "Subotica" impresivan je preplet dve >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << priče beogradske umetnice Selme Đulizarević Karanović, a diktat mode u životu žene kroz istoriju obema je zajednička nit. Korset, obavezan odevni predmet koji je u prošlosti telo žene oblikovao u struk devojčice, diktirajući joj zbog lepote bol i trpljenje, na izložbi je predstavljen samo kao otisak tela žene čija je ličnost bila nevidljiva zbog poštovanja modnog i diktata patrijarhalnog društva.
"Tako su žene bile oklopljene u te krinoline. Naprimer, ono što znamo sa Velaskezovih slika, to su bili veliki vertigademi u kojima su čak i deca bila, a koji su bili kao kavezi", objašnjava Selma Đulizarević Karanović, autorka izložbe "Bajka o Nevidljivoj i o Trnoružici".
Druga nit izložbe je Trnoružica, bajka o zlu koje je pogodilo celo jedno carstvo, a Selma Đulizarević Karanović smestila ju je na prostor bivše Jugoslavije. Bajkovitost prizora postignuta je istorijskim kostimima satkanim od raznolikosti balkanskih etnomotiva. Krinoline lebde nad tlom zahvaljujući vilinskim krilima, a eteričnost bića postignuta je buketima sveprisutne ruže koja cveta na mestu ženske glave.
"Kao da su građani 90-ih godina prošlog veka začarani nekom kletvom zle vile i onda se čeka na poljubac princa", objašnjava Selma Đulizarević Karanović deo izložbe o Trnoružici.
Cvetanje na krinolinama i korsetima osmišljeno je tako da se nadopunjuje sa "đul baštom" procvetaloj na crtežima. Etno portreti suverena Jugoslavije obezbeđuju obaveznog princa u bajci o Trnoružici koja i dalje čeka poljubac koji će je probuditi iz sna. Selma Đulizarević Karanović pokazuje da je usnula građanska svest dovela do tragičnog raspada Jugoslavije, ali da i ova bajka nastavlja da snaži čovekovu veru u konačnu pobedu dobra nad zlom na Balkanu, kao što to bajke i čine oduvek i - zauvek.
Pogledaj vesti o: Subotica
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...








