Slavska trpeza puna je zabluda i predrasuda

Izvor: BanjalukaLive.com, 16.Okt.2015, 03:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Slavska trpeza puna je zabluda i predrasuda

Počinje "sezona" krsnih slava, jedinstvenog pravoslavnog, porodičnog običaja Srba, od prošle godine upisanog u Registar nematerijalnog kulturnog nasljeđa Uneska. Srbi obilježavaju više od 80 krsnih slava. Sveti Nikola "čuva" najviše srpskih pravoslavnih porodica, a najčešće se slave još Aranđelovdan, Jovanjdan, Đurđevdan, Stevanjdan... Poštujući suštinu pravoslavnog, hrišćanskog obeležavanja sveca zaštitnika >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << kuće i porodice, većina svečara slavu obilježava ikonom uz koju su prinijeti sveća, osveštani kolač i žito (koljivo), često i vino. Istovremeno, međutim, "od kuće do kuće" ima i mnogo različitih slavskih običaja, koji nemaju nikakve veze sa pravoslavljem i crkvenim kanonima. Obično su, kažu sveštenici, posljedica vjerske neukosti ili ukorenjenog nasljeđa nastalog u teškim vremenima za narod i crkvu. Otac Jovan Babić, treći paroh hrama Svetog arhangela Gavrila u Beogradu, kaže da mu iskustvo pokazuje da su najčešće zablude one o mjestu gdje bi trebalo da bude ikona u kući, o potrebi osvećenja kolača i(li) žita, "podijeli" svetaca na žive i mrtve, kao i takozvanim posnim i mrsnim slavama. "Ikoni je, bez dileme, mjesto na istočnom zidu jer po pravoslavnom učenju sa istoka dolazi Spasitelj", objašnjava ovaj sagovornik. "Kada je riječ o kolaču i žitu, naglašavam da su i jedno i drugo obilježje slave, a ne samo žito ili samo kolač. Jer, kada sveštenik nad kolačem i žitom čita molitvu, prinosi ih i u slavu i čast sveca zaštitnika porodice i u spomen na upokojene pretke. Žito se, dakle, na dan slave osveštava za njih, a ne za žive ili mrtve svece. Potpuno bi, uostalom, bilo besmisleno slaviti i moliti se mrtvom svecu zaštitniku, jer, ne zaboravimo, pred Bogom smo svi živi. S druge strane, i ako se pripreme, a nisu osveštani, kolač i žito nemaju nikakav hrišćanski, pravoslavni smisao, kao što je i besmisleno da ih domaćini kupe umesto da ih pripreme u kući", kaže Babić Poseban problem je, po riječima oca Babića, i sve prisutnija zamjena duhovnog smisla slave za prostu gozbu namijenjenu gostima i prejedanje. Zato se, kaže, događa i da se osnovni smisao vjere dovede do apsurda kao u slučajevima kada se slave koje se obilježavaju u vrijeme postova i posnih dana - slave kao mrsne. U crkvi, kaže, slave nisu ni mrsne ni posne, nego su takvi dani kada se proslavljaju. "Slavska trpeza je obavezno posna za sve slave u vrijeme božićnog, vaskršnjeg, petrovskog i gospojinskog posta", naglašava ovaj sveštenik. "Posna trpeza je i ukoliko se slavi u srijedu i petak, osim ako je riječ o takozvanim trapavim sedmicama poslije četiri velika posta. Zato je za Stevanjdan, koji se slavi dva dana poslije Božića, trpeza uvijek mrsna, čak i kada je srijedom ili petkom. Zbog istog razloga, iako je naredne godine u petak, Đurđevdan će moći da se slavi mrsno budući da je u sedmici poslije vaskršnjeg posta. U svim drugim slučajevima, ako "padne" u srijedu ili petak, Đurđevdan se slavi uz posnu trpezu". Otac Babić kaže da bi pravila o posnim danima slava trebalo da se pridržavaju svi svečari i podsjeća na riječi patrijarha Pavla: "Bolje je domaćinu da Nikoljdan ne slavi, nego da ga slavi uz mrsnu trpezu". "Smisao okupljanja oko slavske ikone i sveće jeste molitveno zajedništvo svečara i zahvalnost Bogu, a ne pretjerivanje u hrani i piću", ističe Babić. - Snaga porodičnog praznika je u slavskom kolaču i žitu, kao i ljubavi koja se služi na trpezi. Osim toga, jedino mjesto gdje se slavi porodična slava je dom svečara. Obilježavanje slave u kafanima i restoranima je nezamislivo i užasno tužno. Slavska svijeća koja se prislužuje za slavu treba da bude od voska, a ne od parafina - naglašava otac Jovan Babić. "Voštanice jesu skuplje, ali bolje je da sveća bude od voska, i tanja i manja, nego neka velika parafinska. Jer, po našem učenju, sve što prinosimo Bogu i u ime vjere treba da bude od prirode i vraćeno prirodi. A, vosak je, za razliku od parafina, potpuno prirodan". Izvor: Večernje novosti

Nastavak na BanjalukaLive.com...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta BanjalukaLive.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta BanjalukaLive.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.