Izvor: BanjalukaLive.com, 31.Maj.2015, 11:34   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Surogat majki ni na vidiku

Surogat majčinstvo je zakonska nepoznanica u BiH. "Tržište mama", kako ga nazivaju širom svijeta, kod nas, bar zvanično, ne postoji, što ne znači da za istim ne postoji potreba. Prema podacima svjetski poznatog servisa WorldoMeters, BiH ima stopu fertiliteta od 1,27, čime se smjestila na nezavidno 198. mjesto od 200 zemalja uključenih u istraživanje. To znači da na jednu ženu u BiH dolazi 1,27 djece, što, prema svjetskim i evropskim standardima, nije dovoljno za održivu razmjenu generacija. >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << Stoga bi mnogim parovima koji pate od bračne neplodnosti surogat majčinstvo bilo krajnje rješenje. Nedovoljno svijesti Ugledni sarajevski ginekolog dr Senad Mehmedbašić kaže da je svijest ovdašnjih ljudi koji odlučuju o tome takva da, nažalost, vjerovatno još dugo nećemo dobiti sve ono što medicinska struka nudi kao pomoć neplodnim parovima. "Medicinski je sasvim rutinski moguće izvodivo, ali su kulturološki, vjerski, pravni, etički i drugi elementi postupka vrlo složeni. Bez obzira na to, mislim da se jednostavno mora stvarati javno mnjenje da bi se svi postupci koje vantjelesna oplodnja nudi prihvatili i u ovim krajevima i postali rutina za one kojima je neophodna", kaže on. Ističe da u Prijedlogu zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je nakon dvogodišnje javne rasprave povučen iz parlamentarne procedure u FBiH, jer nije dobio podršku, nije predviđeno surogat majčinstvo. "Zakon je 'pao' i zbog manje komplikovanih medicinskih procedura u ovoj tehnologiji, a koje su realnost i praksa u zakonima susjednih i drugih zemalja", pojašnjava dr Mehmedbašić. Surogat majčinstvo je tehnologija ljudske reprodukcije u kojoj žena dobrovoljno prolazi proceduru vantjelesne oplodnje kako bi nosila i rodila biološki tuđe dijete, koje će zatim biti predano biološkim roditeljima. Pritom upravo biološki roditelji imaju pravni status roditelja, bez obzira na to što je njihovo dijete rodila druga žena. Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS podsjećaju da ni u tom entitetu ta oblast nije definisana zakonskim aktima, a njeno regulisanje nije planirano ni ove godine. "Riječ je o dosta složenoj proceduri koja je zabranjena u mnogim zemljama i čije usvajanje ne zavisi samo od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, već od brojnih drugih resora", kazali su u ovom ministarstvu te istakli da prate dešavanja iz te oblasti u regionu. Prof. dr Sanja Sibinčić, pionir umjetne oplodnje na ovim prostorima, ističe da bi surogat majčinstvo bilo samo jedno od mogućih rješenja u borbi sa infertilitetom i padom nataliteta. Dodaje da je jedan od vodećih razloga što imamo pad nataliteta taj što se granica majčinstva neprestano pomiče ka starijim godinama. "Osim toga, sve veći je broj žena, kako u Evropi, tako i kod nas, koje se obraćaju za pomoć oko prve trudnoće u četrdesetim godinama i suočavaju se sa nemogućnošću rađanja, jer je biološki časovnik otkucao svoje vrijeme. Najjednostavniji način da se to prevaziđe je donacija jajnih ćelija, koja je odobrena i radi se u mnogim evropskim zemljama, a što, takođe, kod nas nije regulisano zakonom. Iz tog razloga mislim da fokus treba prebaciti na to polje, a surogat materinstvo se može regulisati i u okviru zakona o donaciji jajnih ćelija", pojašnjava dr Sibinčić. Stanje u regionu Što se tiče regiona, Srbija je među našim susjedima zasad jedina otišla korak dalje, gdje će se zbog zakona o surogat majčinstvu mijenjati i građanski zakon. Tamo se godišnje, u prosjeku, rodi 10 djevojčica bez materice, kojima bi jednog dana mogućnost surogat majčinstva bila jedina šansa da dobiju dijete. "Planirano je da javna rasprava o Nacrtu predloga građanskog zakonika otpočne polovinom ove godine. Takođe, javna rasprava će trajati devet meseci do godinu dana, a preporuke i izmene koje se budu utvrdile tokom tog perioda biće unete u tekst nacrta. Naravno, nacrt teksta mora biti predočen i institucijama EU radi usaglašavanja sa evropskim standardima", pojasnili su iz ovog ministarstva. Budućim zakonom su jasno određena pravila i uslovi u kojima neko može biti surogat majka, ali i prava i obveze. Tako će njime, između ostalog, biti zabranjeno bilo kakvo naplaćivanje trudnoće i rađanja djeteta za drugoga. Jedini novac koji surogat majka može dobiti je za pokrivanje troškova prevoza, medicinskih usluga, smještaja, hrane ili gubitka zarade. Takođe, ako prijedlog prođe, žena koja nosi i rodi dijete za drugog biće dužna da ga po rođenju preda "namjeravanim roditeljima", koji su sa njom sklopili ugovor o rađanju. Oni su, pak, dužni da ga preuzmu bez obzira na djetetove osobine i stiču sva roditeljska zakonska prava i dužnosti. Hrvatski zakon parovima koji žele postati roditelji to, takođe, ne dopušta, pa često pomoć traže u Ukrajini i Rusiji. Prof. dr Velimir Šimunić, jedan od najpoznatijih specijalista ginekologije i opstetricije te dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, kaže da, prema procjenama struke, indikacija za takvo liječenje u Hrvatskoj ima oko 50 žena. "Medicinski je, po mom mišljenju, posve opravdano u onih žena koje žele biti biološke majke, a nemaju maternicu, jer im se nije razvila ili je teže oštećena, odnosno odstranjena zbog neke bolesti. Smatram neopravdanim surogat majčinstvo gdje se plati nošenje trudnoće kako bi bili sačuvani izgled i vrijeme, što nije rijetko na Zapadu", dodaje dr Šimunić. Ipak, uprkos mišljenjima struke, ali i stavovima onih kojima je ovo jedini način da osjete čari roditeljstva, na legalno surogat majčinstvo ćemo morati još pričekati. Psiholog Sonja Stančić poručuje da bi sistem trebalo da edukuje i unapređuje pojedince te da bi svi načini koji bi poboljšali nečiji život trebalo da budu dozvoljeni i, naravno, regulisani zakonom. "Ipak, naše društvo muče mnoge predrasude, mi nismo spremni da tako nešto prihvatimo. Takve situacije su teški lomovi za sve - roditelje, surogat majku, tako da ima mnogo faktora koje bi u tom slučaju trebalo urediti, ali ništa nije neizvodivo", zaključuje ona. Bh. žene nude uslugu Da je potreba za surogat majkama prisutna na svim meridijanima, pokazuje i podatak da trenutno na jednoj od najvećih svjetskih stranica za pronalazak istih findsurrogatemother.com tu uslugu nude i tri žene iz BiH - Hana iz Zvornika, Enesa iz Cazina (24) i Dana (38) iz Banjaluke. (Nezavisne novine)

Nastavak na BanjalukaLive.com...

Cafe.ba: Surogat majki ni na vidiku