Izvor: BanjalukaLive.com, 10.Maj.2017, 11:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Građani BiH iz godine u godinu sve siromašniji

Podaci Centralne banke BiH pokazali su da je u 2016. godini nastavljen konstantan pad cijena roba i usluga. Ekonomisti upozoravaju da je riječ o zabrinjavajućem podatku koji pokazuje da ukupna ponuda nadmašuje potražnju u BiH.U godišnjem izvještaju Centralne banke BiH za 2016. godinu piše da su deflatorni pritisci, prisutni od trećeg kvartala 2013. godine, ojačali u prvom i drugom kvartalu 2016. godine tako da su prosečne potrošačke cijene u 2016. godini zabilježile pad veći za osam >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << baznih bodova od pada cijena u 2015. godini, piše Klix.ba.Dodaju da se u posljednjem kvartalu 2016. godine beleži značajno usporavanje pada cena stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata te prevoza, prema čemu je evidentno da se u narednom periodu očekuju inflatorni pritisci, ponajviše zbog kretanja vanjskih cijena (nafte i hrane). Kako navode ekonomisti, deflacija je pojava tokom koje cijene počinju padati i koja se negativno odražava na trgovinu s obzirom na to da se proizvodi slabije kupuju, a samim tim i gomilaju. Zbog prevelike ponude, a premale potražnje trgovci su prisiljeni još više snižavati cijene da bi se rješavali robe, što uzrokuje loše finansijsko stanje u firmama, koje se na kraju odrazi i na porast stepena siromaštva.Prema podacima Direkcije za ekonomsko planiranje Savjeta ministara BiH, koji se odnose na period januar-septembar 2016. godine, jedini odjeljak koji je doveo do usporavanja deflacije su alkoholna pića i duvan zbog ranijeg povećanja akciza na duvan i cigarete.Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Aleksandra Pandurević upozorila je nakon jučerašnje sjednice Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma PSBiH kako su građani naše zemlje prošle godine bili još siromašniji.- Imamo izvještaj Centralne banke BiH koji kaže da smo prošle godine bili još siromašniji i da je kupovna moć stanovništva pala. Prošle godine smo imali deflaciju od 1,1 odsto, a kada imate deflaciju to znači da ljudi ne mogu kupovati, a oni bi da im daju nove namete poput povećanja akciza na naftu - rekla je Pandurević.Profesor monetarne i fiskalne politike na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Dženan Đonlagićem rekao je da se potrošači ne bi trebali radovati pojavi deflacije.- Pad opšteg nivoa cena donosi drugi problem u ekonomiji u odnosu na rast. Mi bismo se trebali zabrinuti isto kao i kod pojave inflacije, jer i deflacija stvara ekonomske probleme. Od njene dubine i trajanja zavisi kakvi su ti problemi. Deflacija je znak da nema odgovarajuće potražnje za robom i uslugama u domaćoj ekonomiji - rekao je Đonlagić.Kako kaže, deflacija se pojavljuje jer dolazi do pada potrošnje, što u prevodu znači da dolazi do pada životnog standarda građana. On ističe da će kao rezultat definitivno biti smanjena ponuda, što u kombinaciji s padom potrošnje znači manja ulaganja, manju proizvodnju radnih mjesta i više otpuštanja radnika.- Ukoliko se deflacija zadrži u srednjoročnom periodu, ona će još više produbiti pad zaposlenosti, što će dalje smanjivati tražnju i potrošnju, čime se zapravo stvara začarani krug.. Smatram da je deflacija opasnija za privredu od recesije i inflacije, jer je u ekonomiji poznato da je teško izaći iz dugotrajne deflacije koja jede i uništava proizvodni sektor - kazao je Đonlagić.On ističe da podaci svedoče da je ekonomija BiH već ušla u deflaciju.- To je vrlo opasno. Ljudi očekuju pad cijena, a kada ljudi očekuju pad cijena onda su manje voljni trošiti novac, što dovodi do pada potrošnje. Dalje, pad potrošnje dovodi do pada BDP. Ako se nastavi period deflacije plata i cijene će početi padati. Mi znamo da u BiH još uvijek imamo masovnu nezaposlenost i onda dolazimo u situaciju da ljudi prihvataju koju god platu samo da im je poslodavac ponudi - rekao je Đonlagić.Ocijenio je da izvještaj Centralne banke BiH govori da se pojava deflacije produbljuje tako da se već može konstatovati da je bh. ekonomija duboko ušla u deflaciju. Kako kaže, to pokazuje da ne postoji apsolutno nikakav razvojni element u ekonomiji BiH.- To znači da su i banke smanjile plasman novca i sredstava realnom sektoru. One su se okrenule finansiranju vlada putem kupovine trezorskih zapisa. Podaci su zabrinjavajući i taj signal treba ozbiljno shvatiti. On pokazuje da je ekonomija u dubokoj krizi - rekao je Đonlagić.Kako kaže, ovi podaci govore da su građani BiH siromašniji nego 2015. godine i da je njihov standard u konstantnom padu.Na drugoj strani Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u 2016. godini prikupila je rekordan iznos prihoda od indirektnih poreza i to ukupno šest milijardi i 638 miliona KM. Đonlagić ističe da se s oprezom trebaju analizirati ti podaci, odnosno da je potrebno analizirati kakav je trend povrata PDV.- Ne treba uzimati u obzir samo podatak koliko je prikupljenih poreza. Potrebno je vidjeti koliki je iznos povrata PDV, a nakon toga koliko je neto prikupljenih poreza. Nema nikakve dileme da iznos PDV puno generiše potrošnja u javnom sektoru. Kada bi se dublje analiziralo verovatno bi se došlo do zaključka da tu potrošnju generišu sistemi javnih preduzeća - rekao je Đonlagić.Foto: Ilustracija/YAYimages

Nastavak na BanjalukaLive.com...