Izvor: BanjalukaLive.com, 05.Avg.2017, 01:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Dan kad je Hrvatska etnički očišćena
Prošle su 22 godine od „Oluje”, najveće akcije etničkog čišćenja u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Prema konačnoj presudi tribunala u Hagu, „Oluja” nije bila udruženi zločinački poduhvat s ciljem da se protjeraju Srbi iz SAO Krajine, a za počinjene zločine niko nije odgovarao. Prema podacima dokumentacionog centra "Veritas", u "Oluji" je poginulo i nestalo 1.859 Srba a protjerano najmanje 220.000 stanovnika nekadašnje Republike Srpske Krajine, područja koje je tada bilo >> Pročitaj celu vest na sajtu BanjalukaLive.com << pod zaštitom Ujedinjenih nacija.U akciji koja je počela 4. avgusta, oko 130.000 pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, uz podršku NATO, kao i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (ABiH), osvojili su glavni grad nekadašnje RSK Knin 5. avgusta 1995.Odluka o početku akcije "Oluja" donijeta je na Brionima 31. jula 1995. godine, a na prijedlog tadašnjeg komandanta sektora "Jug" hrvatskog generala Ante Gotovine. Na tom sastanku u vili na Brionima predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman jasno je definisao cilj operacije, poručivši da treba nanijeti "takve udarce Srbima da praktično nestanu sa ovih prostora".{youtube}NvsOIYmW6wU{/youtube}Do akcije "Oluja" je došlo uprkos činjenicama da se ta oblast nalazila pod zaštitom UN-a i da su predstavnici bivše RSK u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom razrješenju, takozvani Plan Z-4 .Slab otpor pružalo je oko 40.000 pripadnika Vojske RSK i oko 10.000 iz oružane formacije bivše Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, lojalni Fikretu Abdiću.U akciji "Maestral" koja je bila produžetak "Oluje", hrvatske oružane snage u sadejstvu sa Petim korpusom armije BiH, ubile su 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika s područja 13 opština u BiH.„Oluja“ je jedini događaj u kojima su Srbi iz Hrvatske žrtve, koji je suđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Pretresno vijeće je jednoglasno zaključilo da su dvojica od trojice optuženih generala bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čija je zajednička svrha bila trajno uklanjanje srpskih civila iz Krajine silom ili prijetnjom silom, te ih osudilo: Antu Gotovinu na 24, a Mladena Markača na 18 godina zatvora.Žalbeno vijeće je, tjesnom većinom, sa tri prema dva, poništilo cijelu presudu Pretresnog vijeća i oslobodilo optužene generale po svim tačkama optužbe. Iako nije negiralo zločine utvrđene u prvostepenoj presudi, Žalbeno vijeće nije našlo za shodno da optužene generale osudi ni po alternativnim vidovima odgovornosti.U periodu rata u Hrvatskoj od 1991 do 1995. godine uništeno je 25.000 kuća, 13.000 privrednih subjekata, 78 crkava, 29 muzeja, 920 spomenika kao i brojna druga imovina.Hrvatskoj se 5. avgust godinama obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja", a na zajedničkoj sjednici vlade Republike Srbije i Republike Srpske, 5. avgust proglašen je Danom žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj.{youtube}gKTrnzU2cB0{/youtube}{youtube}qrGsPRbO1DU{/youtube} Dan sjećanja na žrtve 'Oluje' Centralna manifestacija povodom Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatskoj oružanoj akciji "Oluja" održana je u petak uveče na fudbalskom stadionu u novosadskom prigradskom naselju Veternik pred 30.000 ljudi.U Veterniku, mjestu u kojem, po nekim podacima danas živi oko 40.000 prognanih Srba iz Hrvatske, svoj dom je našla i Marija Dopuć (67). Ona je avgusta ’95. napustila Benkovac i pošla na put u Srbiju.„Išli smo, nismo znali kud idemo. Praznih ruku, sve smo ostavili“, prisjeća se tog ljeta prije 22 godine Marija.Obilježavanju godišnjice u Veterniku prisustvovao je cijeli državni vrh Srbije, predstavnici pokrajinske vlade i Grada Novog Sada, predstavnici Srba iz Hrvatske, premijerka i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i Milorad Dodik, te poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej.{youtube}kHq6PVTpuKE{/youtube}Foto: YouTube/ScreenShot
Nastavak na BanjalukaLive.com...
