Izvor: N1 televizija, 16.Mar.2017, 09:29 (ažurirano 02.Apr.2020.)
REKOM apeluje na lidere regiona da popišu žrtve ratova
Javni zagovarači Inicijative za formiranje Regionalne komisije za činjenice o žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije (REKOM) apelovali su na lidere postjugoslovenskih država da ne propuste "istorijsku šansu" da sačine popis žrtava ratova iz devedesetih godina prošlog veka.
"Objavljivanje imena ratnih žrtava je barem delimična garancija da se zločini ne ponove i temelj za izgradnju mira i pomirenja", navodi se u tekstu apela koji je upućen učesnicima današnjeg >> Pročitaj celu vest na sajtu N1 televizija << samita lidera zemalja regiona, koji se održava u Sarajevu.
Javni zagovarači Inicijative za REKOM ocenili su da je u poslednje vreme na delu "alarmantno udaljavanje" lidera zapadnog Balkana od obaveze suočavanja sa prošlošću.
Oni su podsetili da je peticiju za osnivanje REKOM-a potpisalo 580.000 građana iz svih postjugoslovenskih zemalja, kao i da je sama ideja o osnivanju REKOM-a izgrađena u konsultativnom procesu civilnog društva i u dijalogu sa vladama i predsednicima država u regionu.
"Bilo je očekivano da se postigne politički sporazum o osnivanju REKOM-a. Međutim, u praksi se pokazuje da je u zemljama nastalim na području bivše SFRJ proces uspostavljanja tranzicione pravde u ozbiljnoj krizi. Nema više političke volje za procesuiranje počinilaca ratnih zločina, a državne institucije nisu postale delotvorne i nezavisne, dok dijalog o prošlosti nije postao prioritet u regionalnoj saradnji", navodi se u apelu.
Dodaje se da je Koalicija za REKOM potvrdila identitet i okolnosti smrti oko 23.000 ljudi koji su izgubili život u ratu u Hrvatskoj i na Kosovu, i to na osnovu 56.000 dokumenata, među kojima je oko 17.000 izjava svedoka i članova porodica.
Dokumentovano je 630 logora i mesta zatočenja u Bosni i Hercegovini, u kojima je bilo zatočeno više od 170.000 ljudi, najviše civila, navodi se u tekstu apela.
Istraživačko-dokumentacioni centar iz Sarajeva i Fond za humanitarno pravo iz Beograda izdali su "Bosansku knjigu mrtvih", sa imenima 96.000 žrtava u ratu u BiH, a Haški tribunal je utvrdio identitet najmanje 12.000 žrtava ratnih zločina, navodi se u apelu.
"Svi ti podaci nedvosmisleno ukazuju da je u međuvremenu obavljen značajan deo posla, a da popis preostalih žrtava i druge zadatke REKOM-a treba da preuzmu države naslednice nekadašnje SFRJ, i da na taj način neposredno doprinesu javnom priznanju žrtava", piše u apelu.
Javni zagovarači Inicijative REKOM su Dženana Karup Druško, Dino Mustafić i Zdravko Grebo iz BiH, Žarko Puhovski iz Hrvatske, Adriatik Keljmendi sa Kosova, Nataša Kandić i Dinko Gruhonjić iz Srbije, Židas Daskalovski iz Makedonije, Duško Vuković iz Crne Gore.
