Izvor: Radio Slobodna Evropa, 08.Apr.2016, 13:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Međunarodni dan Roma: Ravnopravni građani drugog reda
Međunarodni je dan Roma koji se obilježava uz manifestacije koje imaju za cilj promoviranje poboljšanja životnih uslova ove populacije, te upozorava na potrebu obrazovanja što većeg broja Roma.
U trošnoj neuslovnoj baraci u centru Nikšića živi, bez ikakvih primanja, devetočlana porodica Beća. Bježeći od ratnih dešavanja Nusret i Šemsija su sa Kosova pobjegli u Crnu Goru, u Nikšić.
Prije nekoliko godina zbog neregulisanih papira ovoj porodici >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << je ukinuta socijalna pomoć, pa roditelji i sedmoro djece, od kojih petoro školaraca, preživljava od kante i prosjačenja – priča Nusret (56) koji je imao ozbiljnih zdravstvenih problema.
"Teško se živi, teško. Živimo samo od kante do kante. Što pronađem to donesem i to pojedemo djeca i ja. Tako živimo. Prodajem željezo, prodajem bakar, neku sitnicu koju prodam na otpadu i tako. Prije smo imali socijalnu pomoć, ali, evo tri godine ne primamo ništa. Iako smo najugroženija porodica tvrdim da nemamo nikakvu pomoć. Vidite gdje živimo", objašnjava Nusret Beća.
Iako je svo sedmoro djece porodice Beća rođeno u Nikšiću, djeca nijesu upisana u knjige rođenih, pa nemaju prava na socijalnu pomoć.
Poslije škole djeca idu da pomognu ocu u skupljanju otpada ili da prose za hljeb ne bi li se prehranili, priča Šemsija koja nije spremila ručak jer nije imala od čega. Djeca će večerati ono što donesu.
Samo u Crvenom krstu u Nikšiću pomažu ovoj porodici, priča Nusret, dok u Centru za socijalni rad ne mogu da dobiju bilo ikakvu pomoć. Više pojedinosti donosi Lela Šćepanović u tekstu "Porodica Beća iz Nikšića: Borba za golu egzistenciju".
U Severnoj Mitrovici u multietničkom delu tzv. Mikronaselju danas u zgradi koja je izgrađena za smeštaj Roma, živi šest porodica sa više od 40 članova.
Kažu da su im uslovi bolji nego pre, kada su bili smešteni u izbegličkim kampovima, ali da je i dalje teško, jer je mali broj njih zaposlen, pa su prinuđeni da se zadužuju u trgovinama, i kasnije izmiruju dug kada prime socijalnu pomoć i dečji dodatak.
Međunarodni dan Roma dočekuju, slave i raduju se jer je to dan rezervisan za bogatu trpezu i veselje, ali kažu da im je Đurđevdan još značajniji, te će slaviti i u maju.
Elfrida Tutalj, majka sedmoro dece, kaže da je situacija i dalje teška i za Rome.
Nakon Prizrena, do pre nekoliko godina živeli su u izbegličkom kampu u Leposaviću. Međutim, kaže da je i danas teško, prvenstveno zbog nedostatka materijalnih sredstava.
"Boga mi – teško se živi, nema ni da se obučemo, ni hranimo, pa čekamo socijalnu pomoć i dečiji dodatak. Dok to dobijemo uđemo u veliki dug, pa kad dobijemo socijalno i dodatak, vratimo. Muž radi privatno", navodi Elfrida.
Opširnije u tekstu Maje Fićović "Romi u Severnoj Mitrovici: Život od socijalne pomoći i dečijeg dodatka".
U Srbiji, prema poslednjem popisu, živi 147.000 pripadnika romske nacionalne manjine.
Zaštitnik građana Saša Janković ocenio je da su, i pored ostvarenih rezultata i dosadašnjih nastojanja državnih organa i lokalne samouprave, Romi i dalje jedna od najranjivijih grupa građana koja se suočava sa velikim teškoćama u ostvarivanju i zaštiti svoji prava.
Većina kragujevačkih Roma i danas je na buvljacima, na kojima prodaju različitu robu, u nastojanju da obezbede egzistenciju svojim porodicama.
Najveći problemi Roma u Srbiji i dalje su siromaštvo, nizak obrazovni nivo i diskriminacija, a sa tim nedaćama pripadnici ove nacionalne manjine se suočavaju i na svoj dan, koji jedino obeležavaju međusobnim čestitanjem: "Sreća svim Romima na današnji dan".
Međunarodni dan Roma je za njih još jedan radni dan na kragujevačkoj buvljoj pijaci. Detalje ima Branko Vučković u priči "Svetski dan Roma: Buvljak kao sudbina".
Podsetimo, Međunarodni dan Roma obeležava se 8. aprila u čast prvog Međunarodng kongresa Roma, održanog od 8. do 12. aprila 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u istoriji Roma. Na Kongresu su usvojene odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.
Romska zastava je u donjem delu zelene boje i simbolizuje zemlju, a u gornjem delu je plave boje koja simbolizuje nebo. Crveni točak, koji se nalazi na sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.
Nastavak na Radio Slobodna Evropa...
