Izvor: RTS, 18.Jan.2016, 23:38 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Hrvatska, stručnjaci predlažu vraćanje ćirilice u škole
Na Univerzitetu u Zagrebu, pre svega na Filološkom fakultetetu, već duže vreme se raspravlja o vraćanju ćirilice u nastavu, a rektor Damir Boras kaže da su to "starohrvatska pisma" i da bi bilo lepo ponovo ih videti u nastavi.
Uveren da će u stručnoj javnosti mnogi misliti isto, Boras je za zagrebački Jutarnji list rekao da bi ćirilicu trebalo vratiti u škole, a da bi glagoljicu trebalo ponuditi >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << kao izborni predmet.
Redovni profesor Odseka za kroatistiku - Katedre za stariju hrvatsku književnost Davor Dukić navodi dva razloga zbog kojih bi bilo dobro učiti ćirilicu.
"Na ćirilici imamo niz starih tekstova, a poznavanje tog pisma pomaže učenju ruskog jezika. Drugi je razlog to što se kod naših suseda koriste i ćirilica i latinica, a savladavanjem osnova ćirilice u osnovnoj školi naši učenici bi dobili mogućnost čitanja stručne literature na ćirilici", naveo je Dakić za Jutarnji list.
Slaže se sa tezom da danas ne bi bilo toliko teškoća sa uvođenjem ćiriličnih ploča u Vukovaru da je ćirilica ostala u hrvatskom obrazovnom sistemu.
"Kada nešto bolje poznajete, manje od toga zazirete", naveo je Dukić.
Dekan Filozofskog fakulteta s početka devedesetih, akademik Josip Bratulić, stav o ćirilici u školama opravdava rečima:
"Nijedno znanje čoveka ne opterećuje da bi ga osiromašilo. U mozgu prostora ima, a znati pisma je vrlo dobro - onaj ko ne zna pisma, ne zna ni jezike."
Svestan, navodi Jutarnji, da u dnevnopolitičkom kontekstu ovo pitanje može biti dočekano na nož, Bratulić nudi rešenje i kaže:
"Problem je što ćirilici treba skinuti političku auru. Kako? Vrlo jednostavno - nazovimo je hrvatskom ćirilicom".
Direktor Hrvatskog instituta za jezik Željo Jozić, s druge strane, pita kako se dogodilo da ćirilica prestane da se uči u školama, ako se stručnjaci slažu da bi je trebalo vratiti.
Jasno je, kaže, da su ćirilica i glagoljica stara hrvatska pisma, a da su Hrvati bili tropismena nacija i pisali glagoljicom, ćirilicom i latinicom.
"Činjenica je i da su hrvatska ćirilica, tzv. bosančica i glagoljica danas vrlo zanemarena pisma iako su njima pisani neki od najvažnijih dokumenata hrvatske istorije", navodi Jozić.
Stručnjak za jezike sa Odseka lingvistike, akademik Ranko Matasović, međutim, nema izgrađeno mišljenje o potrebi uvođenja ćirilice u škole, ali smatra da bi u njima trebalo znatno više da se uči ruski jezik, piše ovaj zagrebački dnevnik.
Bivši ministar nauke Radovan Fuks, pak, kaže da ne zna šta je rektor Boras želeo da postigne sa inicijativom za vraćanje ćirilice u hrvatske škole, ali se slaže da bi svakako bilo korisno da buduće generacije više uče informatiku ili još jedan strani jezik.
