Sedam godina od pogroma Srba na Kosmetu

Izvor: Glas javnosti, 17.Mar.2011, 07:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Sedam godina od pogroma Srba na Kosmetu

BEOGRAD - Sedam godina od izbijanja najvećih etnički motivisanih sukoba na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga u pokrajinu, u kojima je 19 civila izgubilo život, navršava se u četvrtak.

Dvodnevni sukobi na Kosovu izbili su 17. marta 2004. nakon što je Unmik policija pronašla tela dvojice albanskih dečaka u reci Ibar kod sela Čabra, na severu Kosova.

Masovne demonstracije kosovskih Albanaca, koji su za nesreću dečaka optužili Srbe, izbile su najpre u južnom delu >> Pročitaj celu vest na sajtu Glas javnosti << Kosovske Mitrovice, a tokom dana su se proširile na druge delove Kosova.

U dva dana nasilja ubijeno je 19 ljudi (11 Albanaca i osam Srba), a više od 900 osoba je povređeno, među kojima su bili i pripadnici međunarodne i kosovske policije.

U neredima je uništeno ili oštećeno oko 800 kuća, kao i 35 pravoslavnih crkava i manastira, a nekoliko hiljada Srba napustilo je svoje domove. Zbog napada na srpske enklave, u gradovima u Srbiji protestovalo je više hiljada ljudi.

Protestna šetnja do hrama Svetog Save

U Beogradu su narednog dana demonstrante, u protestnoj šetnji do hrama Svetog Save, predvodili premijer Srbije Vojislav Koštunica, patrijarh Pavle i tadašnji ministar odbrane Boris Tadić.

 Nasilje na Kosovu osudili su Savet bezbednosti UN i tadašnji generalni sekretar Kofi Anan, kao i sve značajnije međunarodne institucije i organizacije, vlade mnogih država, uključujući SAD i Rusiju. Tim povodom NATO je odlučio da na Kosovo uputi dodatne trupe. Prvog dana nasilja na Kosovo je doputovao komandant južnog krila Alijanse admiral Gregori Džonson, koji je ocenio da je nasilje u pokrajini "organizovano i orkestrirano".

Stigao je potom i generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer. Sto američkih vojnika tadašnjeg Sfora iz Bosne i Hercegovine hitno je doputovalo na Kosovo.

Solana i Paten užasnuti nasiljem

Nedelju dana po izbijanju nereda na Kosovo su doputovali tadašnji visoki funkcioneri EU Havijer Solana i Kris Paten, koji su tom prilikom, izjavili da su "užasnuti nasiljem koje se desilo" i uputili zahtev albanskim vlastima da poprave porušeno. "Užasnut sam brutalnošću, uništenim školama, onemogućavanjem dece da se obrazuju, uništavanjem crkava", rekao je Solana tokom obilaska ruševina u Kosovu Polju. EU je 29. marta 2004, zbog nadgledanja saniranja posledica nasilja i angažovanja privremenih vlasti, imenovala Fernanda Đentilinija za specijalnog izaslanika za Kosovo.

Ubrzo je kosovska vlada odlučila da izdvoji pet miliona evra za popravku kuća i saniranje štete na drugim objektima stradalim u martovskim neredima. U maju 2004. šef Unmika Hari Holkeri podneo je ostavku, tri meseca pre kraja mandata. Njega je zamenio Danac Soren Jesen-Petersen, a od 19. juna 2008. šef Unmika je italijanski diplomata Lamberto Zanijer.

U pritvoru 250, šest na optužnici  

U istražnom pritvoru bilo je više od 250 osumnjičenih da su učestvovale u antisrpskom nasilju. U septembru 2004. međunarodni tužilac je podigao prvu optužnicu povodom martovskih događaja na Kosovu protiv šestorice Albanaca iz Gnjilana: Agrona Ibrahimija, Nedžata Radmadanija, Šaćira Brahimija, Dželjadina Salihua, Sadri Šabanija i Agima Abdulahua. Naredne godine Okružni sud u Gnjilanu osudio je šestoricu Albanaca na ukupnu kaznu od 38 godina zatvora.

Oni su proglašeni krivim za ubistvo i saučesništvo u ubistvu Slobodana Perića i ranjavanje njegove majke Anke Perić, koja je preminula od povreda zadobijenih tokom martovskih nemira. Prema podacima Kosovske policijske službe, za martovsko nasilje na Kosovu u prekršajnim i krivičnim postupcima kažnjeno je 266 osoba. Unmik i SPC su postigli dogovor o obnovi porušenih i spaljenih crkava i manastira, a prva faza obnove je počela krajem 2005. godine. U martu 2009. ministar kulture Kosova Valjton Bećiri izjavio je da je na Kosovu okončano oko 80 odsto radova na obnovi 35 verskih objekata koji su oštećeni tokom martovskih nemira 2004. S druge strane, nadležni u SPC ističu da nijedna crkva koja se obnavlja posredstvom Saveta Evrope i privremenih kosovskih institucija nije vraćena u prvobitno stanje, niti stavljena u funkciju.

Nastavak na Glas javnosti...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Glas javnosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Glas javnosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.