Hrvatska preti blokadom zbog 300 branitelja

Izvor: Večernje novosti, 21.Jul.2016, 09:13   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Hrvatska preti blokadom zbog 300 branitelja

Zagreb će uskoro poslati zahtev Srbiji da suspenduje Zakon o univerzalnoj jurisdikciji. Postupci u našim sudovima mogući i na osnovu Krivičnog zakonika U BEOGRAD još nije stigao najavljeni zahtev Zagreba da se suspenduje Zakon u univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, što je uslov Hrvatske bez kojeg, kako tvrde, naša zemlja neće moći da zatvori poglavlje 23 u evrointegracijama. Ali čak i kada bi Srbija usvojila ovaj predlog, time se ne bi "sasekli" svi osnovi >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << po kojima naše pravosuđe može da postupa. Jer, kako se tumači, naši sudovi i tužilaštvo mogli bi da nastave da rade na osnovu odredaba Krivičnog zakonika, koje takođe govore o univerzalnoj nadležnosti. Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir ocenila je da su u prelazna merila EU zahtevi Hrvatske ugrađeni dosta načelno i fleksibilno: - Hrvatska je svoje zahteve Srbiji trebalo da postavi izričito, da bi se naši branitelji osetili sigurnijim, jer članovi Zakona o univerzalnoj jurisdikciji Beogradu daju ovlašćenja "malog Haga" - navela je Petir, uz podatak da se na srpskom spisku nalazi oko 300 hrvatskih branitelja. Povodom različitih pogleda na to u kojoj meri su hrvatski zahtevi ugrađeni u poglavlje 23, profesor Fakulteta političkih nauka Ivo Visković kaže, za "Novosti", da Zagreb ima, čak, oštrije klauzule u svom pravu nego Srbija i podseća da se u toj zemlji sudi Kapetanu Draganu koji je srpski i australijski državljanin: - Hrvatska retorika zvuči kao predizborna, a raditi nešto što će doneti veće posledice nego dobit, loša je strategija. Uopštena formulacija iz okvira EU: da je "potrebno potpuno prihvatiti i sprovesti presude i odluke Haškog tribunala", prema mišljenju ovog profesora odnosi se i na zahtev za izručenje troje članova SRS optuženih za nepoštovanje suda u Hagu: - Ali, u praksi ovakve neprecizne formulacije tumače se naknadno, pa se dešava i da se neke obaveze ukinu. Sve zavisi od okolnosti u datom momentu. Iz svega pobrojanog u zahtevima EU, kao najkompleksniju obavezu Visković izdvaja uvođenje vladavine prava: - To se pokazalo i kod drugih zemalja bivše SFRJ. Pravosuđe bez nadzora politike biće najteži zadatak. U pregovaračkoj poziciji Brisela apostrofirano je da se posebna pažnja pridaje potpuno nezavisnom sudskom sistemu i da se od Srbije očekuje i da osigura da svi izbori, procene i unapređenja sudija i tužilaca budu zasnovani na osnovu ujednačenih, transparentnih i objektivnih kriterijuma. Iskustva drugih zemalja govore da je za zatvaranje poglavlja 23 i 24 bilo potrebno između pet i devet godina. REPRIZA PROCESA Hrvatska, kako nam objašnjavaju upućeni u ovu materiju, ima univerzalnu nadležnost u svom Krivičnom zakoniku (KZ), na isti način uređenu kao i u našem KZ, ali osim toga ima i poseban Zakon o primeni statuta međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena dela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava koji dozvoljava univerzalnu nadležnost, kao i ponavljanje postupka već osuđenima za ovu vrstu krivičnih dela.

Nastavak na Večernje novosti...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.