Izvor: Radio Slobodna Evropa, 16.Nov.2015, 13:13 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Konflikt sa "Islamskom državom" još nije globalni rat
Radomir Diklić, bivši ambasador Srbije u Parizu, u intervjuu za RSe kaže, uz ostalo, da će zemlje EU ili zajedno naći brz i efikisan odgovor na terorizam ili će pokazati on što evroskeptici i žele a to je da ona funkcioniše jedino u stanju blagostanja, ne i krize.
Diklić za RSE najpre komentariše vest da je iračka obaveštajna služba dan pre >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Slobodna Evropa << terorističkih napada u Parizu obavestila između ostalih i Francusku da se spremaju udari "Islamske države".
“Pariz je anglomeracija od 10 miliona ljudi, a predsednik Oland je rekao da je ranije sprečeno nekoliko pokušaja atentata. Sada su udarili na nove ciljeve. Ranije su bili napadi na Šrli Ebdo, na sinagoge, na druge institucije. Sada je bio masovni teroristički napad da se ubiju nevini ljudi", kaže Diklić.
Diklić: Teško je reći. Francuska i belgijska policija tesno sarađuju jer mnogi tragovi vode u Belgiju. Odale su i došli neki teroristi.
Diklić: U prvi mah mislim da hoće. Ali, ne onoliki koliko bi neki desni, ksenofobični ljudi u Evropi želeli, da se taj talas prekine, da se oni vrate. Biće jako pojačane kontrole, mnogo će duže trajati procedure da se oni prime, verovatno. I to će ih, svakako, još više usporiti.
Diklić: Njih gura u islamski ekstremizam, a zatim u terorizam, njihovo egzistencijalno beznađe. Ne samo u Francuskoj.
Diklić: Neka vrsta getoizacije postoji, najpre fizički, neki kvartovi su samo ljudi iz severne Afrke, na primer, a zatim postoji jedna vrsta segregacije. Prilikom zapošljavanja dovoljno je da kažu svoje ime i gube šansu za posao. Zato je Francuska uvela jednu vrstu zaštite. Kad su neki konkursi, oni su anonimni, samo se poređaju kvalifikacije, iskustvo itd. Međutim, tu diskriminaciju je moguće suzbijati u javnim službama, ali ne kod privatnika. I naravno, dovoljno je da ih neki imam sklon ekstremizmu ili povezan sa ekstremistima uzme pod svoje i oni postaju lokalni heroji koji završavaju negde u Siriji ili Iraku.
Diklić: To je poželjno, a ja se nadam i da će se desiti. Jer, sada je druga situacija posle ovog političkog zemljotresa.
Diklić: Ne bih se složio da je još globalni, jer bi to bilo strašno. Mislim da je to još uvek regionalni sukob, ali globalno politika bi morala da nađe rešenje za Siriju. Mislim da to što su se Putin i Obama sreli i razgovarali, da to jeste početak uspešnijeg dijaloga oko tranzicije u Siriji. Mislim da je jasno da bi vakuum u Siriji, koji i sada postoji, postao još veći ako bi se naglo sklonio Asad. Potrebna je dobra politička volja sve tri strane, uključujući i Evropu.
Diklić: Evropa sad ima priliku da se ili dodatno organizuje i ujedini ili da upropasti tu priliku. Ako nastavi sa birokratskim vođenjem politike, rešavanjem problema beskonačnim sastancima u Briselu, na kojim će uvek neka zemlja postavljati pitanje svog suvereniteta, od tog posla nema ništa. Ili će zajedno naći brz i efikisan odgovor ili će pokazati on što evroskeptici i žele a to je da ona funkcioniše jedino u stanju blagostanja, ne i krize.
Diklić: Mislim da je povećana opasnost u celoj Evropi. Nema mesta prevelikom uznemirenju, ali kroz našu zemlju prolaze hiljade ljudi. Među njima nisu samo oni koji su pobegli od rata, bombardovanja, od "Islamske države", nego među njima ima, kao što je pokazao slučaj teroriste koji je registrovan tri puta u Grčkoj, u Srbiji, Hrvatskoj. Ima mesta veoma obazrivom ponašanju nadležnih službi.
Diklić: Apsolutno. Mi živimo vekovima u multientičkom, multireligijskom društvu. Ljudi islamske vere koji žive na našim prostorima, u Srbiji ili regionu, to su naši ljudi, naši susedi. Ta vrsta radikalizacije društva u Srbiji bi bila pogubna, pre svega za Srbiju.
Nastavak na Radio Slobodna Evropa...





