Izvor: B92, 10.Dec.2011, 06:40 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Italija nema izbora: Porez i crkvi
Rim -- I Crkva bi trebalo da plaća porez na nekretnine u kojima se odvija trgovinska djelatnost, izjavio je ministar za saradnju i integracije Italije Andrea Rikardi.
Premijer Mario Monti ipak kaže da se u paketu hitnih mera za finansijsko ozdravljenje nije razmatralo pitanje oporezivanja nekretnina u crkvenom vlasništvu.
U italijanskom društvu postavljeno je pitanje zašto se, nakon što se ponovo uvelo plaćanja poreza na stanove, nije uzela u obzir i mogućnost >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << uvođenja poreza na crkvene nekretnine.
Crkva je deo društva pa, ako društvo treba da plaća danak, zašto bi crkva bila izuzetak.
Crkva u Italiji ima 115.000 zgrada, 9.000 škola i više od 4.000 bolnica i zdravstvenih centara. Samo u Rimu je u crkvenom vlasništvu više od 23.000 zgrada i zemljišnih parcela, 20 domova, 18 javnih kuhinja, šest domova za siromašne. Računa se da bi od poreza na crkvene nekretnine godišnje u državne blagajne ušlo oko milijardu evra, po nekim procenama i čak tri milijarde evra godišnje.
Ministar Andrea Rikardi, osim što je profesor na rimskom Univerzitetu Roma Tre, osnivač je i predsednik hrišćanske zajednice sv. Egidija. Dakle, ne samo što je usko povezan s Vatikanom, nego je zajednica sv. Egidija, zbog svog delovanja na međunarodnoj sceni i u rešavanju sporova među državama, smatrana produženom rukom vatikanske diplomatije.
Kada Rikardi, kao "vatikanski" čovek u Montijevoj vladi, kaže da bi i Crkva trebalo da plaća porez na zgrade u kojima se ne obavljaju verski obredi i u kojima nisu, na primer, Karitasove javne kuhinje, onda će se najverovatnije uvesti i takva norma.
"Nepotrebno je voditi bitku oko toga da li Crkva treba da plaća porez na nekretnine. Pogledajmo od slučaja do slučaja, sve crkvene nekretnine", zaključio je Rikardi.
Sa zahuktavanjem dužničke krize i nakon ogromnih napora da se državna kasa napuni, skoro je sigurno da će Montijeva vlada, koja je nazivana i "katolička" zbog ministara povezanih sa Svetom Stolicom, uvesti porez na crkvene nekretnine.
Prema obnovljenom konkordatu između Italije i Vatikana iz 1984, mogao bi da se uvede porez na crkvene nekretnine u kojima se ne održavaju verski obredi.
Međutim, u italijanskom zakonu iz 1992., kojim je uveden porez na stanove, piše da su "od plaćanja izuzete crkvene zgrade u kojima se obavljaju posebno dostojne aktivnosti”. Pri tome se mislilo na domove i javne kuhinje za siromašne, ali je izraz "posebno dostojna aktivnost” nedovoljno jasan i njime se ne mogu definisati mnoga polja delovanja.
Gradovi i opštine, koji dobijaju novac od poreza na nekretnine, tražili su objašnjenje Vrhovnog suda koji je 2004. utvrdio da su izuzete od plaćanja poreza samo one zgrade u kojima postoji "stvarna dostojna aktivnost i aktivnost vezana za kult”.
Tadašnja vlada Silvija Berluskonija posebnim zakonom 2005. vratila je stanje na ono koje je bilo pre izjašnjavanja Vrhovnog suda. Vlada Romana Prodija 2006. je "objasnila” da se ne treba plaćati porez na zgrade u kojima se ne sprovodi "isključivo trgovinska aktivnost”.
Prema proračunima ovakvim "objašnjenjem” oštećene su opšine za oko 500 miliona evra godišnje neplaćenog poreza na crkvene nekretnine.
