ZAKUVAVANJE: Rusija se povukla pred Španijom

Izvor: Press, 28.Okt.2016, 16:08   (ažurirano 02.Apr.2020.)

ZAKUVAVANJE: Rusija se povukla pred Španijom

Španija je zamolila Rusiju za dodatna pojaššnjenja o ruti i namerama nosača aviona Kuznjecov, pa je Moskva u sredu povukla zahtev za dopunu goriva
Ministri odbrane zemalja NATO u Briselu su tražili odgovore na vojne manevre i preteću retoriku Moskve, piše danas Dojče vele, prenoseći reči šefa >> Pročitaj celu vest na sajtu Press << NATO Jensa Stoltenberga da duže vreme primećuje vojne manevre i preteću retoriku Rusije, zbog čega Alijansa mora da odgovori i vojnim zastrašivanjem.

Srećom po ministre, piše DW, nisu morali da "lupaju glavu" oko toga hoće li ŠŠpanija dozvoliti ruskom ratnom brodu da dopuni gorivo.

Vruća tema sastanka ministara odbrane clanica NATO se u sredu popodne precrtala sama od sebe: šŠpanska vlada je saopštila da je ruski nosač aviona Kuznjecov sa pratećim brodovima povukao zahtev da dopuni gorivo u Кpanskoj enklavi Seuti, ostrvcetu izmedu Gibraltara i Maroka.


Foto: AP, Ruski nosač aviona Admiral Kuznjecov na putu ka Siriji


Flota je jednostavno otplovila dalje. Dosipanje goriva, inače rutinska stvar, postala je velika politička tema i test za jedinstvo NATO.

Nakon ššto su početkom sedmice britanski list Telegraf i ššef liberala u Evropskom parlamentu Gi Ferhofštat upozorili na slučaj, partneri su iza kulisa pritiskali Madrid da ne dozvoli pristup ruskim ratnim brodovima. Na posletku, ovi idu ka istočnom Sredozemlju odakle ce pojačati bombardovanje sirijskog Alepa. ŠŠpanija je zamolila Rusiju za dodatna pojaššnjenja o ruti i namerama, pa je Moskva u sredu povukla zahtev.

NATO je od početka kritički pratio putovanje ruske flote. Ona je 21. oktobra proššla kroz Lamanšš i krenula ka Sredozemnom moru. Britanski ministar odbrane Majkl Felon je to nazvao novim iskuššenjem koje je uporedio sa ruskim povredama vazduššnog prostora iznad baltičkih držžava.


Foto: Reuters, Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, predsednik Evropskog saveta Donald Tusk i predsednik Evropske komisije Žan Klod Junker


Upravo je Felon na početku sastanka u Briselu oštro pozvao Španiju da odbije da isporuci naftu ruskoj vojsci. „Bilo bi zabrinjavajuce ako bi jedna država NATO podržžala ruske jedinice koje nameravaju da bombarduju civile u Siriji." Generalni sekretar Zapadne alijanse Jens Stoltenberg bio je nešto takticniji. Rekao je da svaka zemlja NATO sama može da odluci kako ce postupiti u takvoj situaciji, ali da slanje nosaca Kuznjecov ka obalama Sirije budi bojazan da ce napadi na Alepo biti pojačani.

„Neselektivni napadi moraju da prestanu", rekao je Stoltenberg. „Svakog dana umiru mušškarci, žene i deca. Ubijeni u gnusnim napadima na svoje stanove i bolnice." U noći na četvrtka su iz Sirije stigle vesti da je u bombardovanju jedne šškole stotinak kilometara južno od Alepa stradalo najmanje 35 osoba.

Unicef prenosi da je medu njima najmanje 22 dece. Nije jasno ko je izvršio napade. Sirijska državna televizija je izvestila o napadima vojske na taj region, tvrdeći da su u njima ubijeni mnogi pobunjenici.

Sinoć u Briselu te informacije još nisu imali. Dok su bili zabavljeni putovanjem Kuznjecova, u istocnom Sredozemnom moru vec su se pojavila dva ruska ratna broda navodno opremljena raketama dugog dometa. „To je razlog za zabrinutost", rekao je poljski ministar odbrane Antoni Macerevic. „Takvi brodovi u tom moru menjaju odnos snaga." Stoltenberg kaže da NATO ne reaguje na svaki pojedinacni potez Moskve, ali da vec duže vreme primecuje vojne manevre i pretecu retoriku. Zato Alijansa, kaže, mora da odgovori i vojnim zastraššivanjem.Tražimo dijalog i transparentnost", dodao je Stoltenberg i najavio skoro zasedanje Saveta NATO-Rusija.


Foto: AP, Vladimir Putin i Sergej Šojgu


Osim dijaloga NATO želi da odgovori i vojno, kako bi bio shvacen ozbiljno. Na samitu u Varššavi u julu zakljuceno je slanje cetiri bataljona u tri balticke držžave i Poljsku, a sada su dogovoreni novi detalji. Trupe bi trebalo da budu spremne početkom februara sledece godine. Bataljone predvode Kanada, SAD, Velika Britanija i Nemacka.

Bundesver ce davati najveci kontigent vojnika u Litvaniji, i komandovace trupama iz Francuske, Holandije, Belgije, Norveške, Hrvatske i Luksemburga. Bataljon ce ukupno brojati 1.000 vojnika, od toga izmedu 450 i 600 iz Nemačke dok ce ostale nacije popunjavati broj po principu rotacije.

Sledeće jeseni ce na licu mesta biti i pešadija mešovite nemacko-francuske brigade. Do 2018. bi vojnici NATO trebalo da budu u litvanskoj bazi Rukla.

„To je jasan znak", rekla je nemacka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen. Jer, Rukla je udaljena samo sto kilometara od ruske granice.
Pogledaj vesti o: Moskva

Nastavak na Press...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Press. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Press. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.