Lekcije balkanske krize: 20 godina kasnije

Izvor: Vostok.rs, 21.Apr.2011, 22:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lekcije balkanske krize: 20 godina kasnije

21.04.2011. - Nije lako formulisati glavne pouke balkanske tragedije

Na Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa, ili skraćeno MGIMO, održana je međunarodna naučna konferencija Lekcije Balkanske krize: 20 godina kasnije, posvećena analizi uzroka i posledica raspada Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Za istim stolom su se okupili ambasadori i diplomate svih bivših jugoslovenskih republika, >> Pročitaj celu vest na sajtu Vostok.rs << predstavnici MIP RF i vodeći ruski balkanolozi, koji su zajedno pokušali da formulišu glavne lekcije tragedije na Balkanu. U diskusiji su učestvovali bivši premijer Jugoslavije Milan Panić, jedan od glavnih organizatora događaja i počasni gost, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, profesor Ljubiša Rakić.

Mišljenje o protekloj konferenciji u intervjuu za radio Glas Rusije izneo je poznati balkanolog, vodeći naučni saradnik Centra za politička istraživanja Instituta za ekonomiju RAN Sergej Aleksandrovič Romanenko.

Razmatrali smo najrazličitija pitanja. Razmatrali smo ne samo balkanske događaje od pre 20 godina, već i savremenu situaciju ne samo u svakoj pojedinačnoj zemlji bivše Jugoslavije, već i na post-jugoslovenskom prostoru u celini, ne samo na teritoriji Balkana, već i u Evropi. Svi referati su bili vrlo zanimljivi. Posebnu pažnju smo poklonili problemu odnosa politike i međunarodnog prava. Mnogi smatraju da je raspad Jugoslavije bio zakonomeran. Ja se takođe pridržavam ove tačke gledišta. Druga je stvar što upravo na političkim snagama koje su formirale nove države leži odgovornost za to što se to desilo na tako tragičan način i dovelo do dugotrajnog rata. Takođe veliku ulogu odigrao je strah i međusobno nepoverenje naroda.

Kakve lekcije iz Balkanske krize su izveli učesnici konferencije?

Jedan od glavnih zaključaka je to što etnički nacionalizam predstavlja ogromnu opasnost. I upravo glavna lekcija raspada Jugoslavije, Balkanske krize u svim smislovima tog pojma sastoji se u tome da treba naučiti da se postavljaju političke barijere na putu nacionalističkih stranaka, da se one ne puštaju na vlast, ako ne želimo da se posle toga razvijaju oružani konflikti. Ali sa druge strane, proces nacionalnog samoopredeljenja je jedan od najvažnijih istorijskih procesa u principu i u Evropi između ostalog. I naš zadatak, uzimajući u ozbir tragično iskustvo 20. veka, sastoji se u tome da kao prvom osiguramo promenama miran put, a kao drugo da građanima svih država, nezavisno od etničke i konfesionalne pripadnosti, budu ganartovana jednaka i široka prava.

Nesumnjivo nije lako formulisati glavne pouke balkanske tragedije od pre dvadeset godina. Za to je potrebno mnoštvo faktora. Tim pre što je istorija Balkanskog konflikta kada svako priča svoju priču, da parafraziramo Ivu Andrića.

Izvor: Golos Rossii, foto: RIA Novosti

Nastavak na Vostok.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Vostok.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Vostok.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.