Izvor: Capital.ba, 20.Maj.2017, 12:58 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Sudija Blagojević prekršio etiku ulaskom u Senat RS
– VSTS BiH: Angažman u Senatu RS u suprotnosti sa Zakonom o VSTS i Kodeksom sudijske etike BANJALUKA, Sudija banjalučkog Okružnog suda Milan Blagojević našao se u sukobu interesa, nakon što ga je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik 4. januara ove godine imenovao za člana Senata RS, saznaje portal CAPITAL. Po mišljenju Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, koje je potpisao predsjednik Milan Tegeltija, a koje je u posjedu CAPITAL-a, navedeno je da njegov novi angažman >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << nije spojiv sa sudijskom dužnošću jer je u suprotnosti sa Zakonom o VSTS i Kodeksom sudijske etike. “Zakon propisuje da sudija ili tužilac ne smije da obavlja bilo kakvu dužnost koja je nespojiva s njegovom dužnošću ili dužnost za koju se može smatrati da ometa ispravno i nepristrasno vršenje dužnosti sudije ili tužioca ili koja može imati negativan uticaj na nezavisnost ili ugled sudijske ili tužilačke dužnosti te dovesti u sumnju njegovu sposobnost da dužnost obavlja nepristrasno”, navodi se u mišljenju. Takođe, Kodeks propisuje da “nosioci pravosudnih funkcija načelno mogu da budu članovi vladinih komisija, odbora i savjetodavnih tijela, ali samo ako to članstvo nije u suprotnosti sa javnim utiskom o nepristrasnosti i političkoj neutralnosti sudije”. “Sudija treba pažljivo da razmisli o posljedicama takvog angažmana. Postoje primjeri da takve komisije mogu da budu upletene u javne polemike i da se mogu naći pod udarom kritike. Potrebno je pažljivo analizirati djelokrug rada, vrijeme angažovanja, finansiranje i druge okolnosti. Učešće sudije u nekim aktivnostima može dovesti do pretjeranog broja izuzeća”, stoji u dokumentu. Sudije i tužioci smatraju da bi ovakve službe trebalo izbjegavati i održavati povjerenje u pravosudni sistem. Upozoravaju da bi nosioci pravosudnih funkcija većinu radnog vremena trebalo da posvećuju ulozi sudije, uključujući i aktivnosti koje se dovode u vezu s tim. Za mišljenje VSTS BiH Blagojević kaže da ga nije ni dobio ni pročitao i da ne zna koji su razlozi za skuob interesa u njemu navedeni. Tako nije želio ni da komentariše ovu situaciju. Ipak, pravila i propisi o sudijskoj praksi su nedorečeni pa ostavljaju mnogo prostora za različita tumačenja, tvrdi Ivana Korajlić iz Transparency internationala. “Postoji Zakon o VSTS, ali ova oblast pravosuđa nije dovoljno jasno uređena. Čekaju se izmjene koje bi mogle da preciziraju određene dijelove koji se odnose na obavljanje sudijske prakse. U ovom mišljenju stoji da je riječ o nespojivosti funkcija, ali zakonski okvir to nije pokrio na pravi način da bi se moglo govoriti o ostavkama na neku od njih”, zaključila je. CAPITAL: Ž. Gauk
