Izvor: B92, 29.Sep.2010, 16:15   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Uručena nagrada "Biljana Jovanović"

Književna nagrada "Biljana Jovanović" uručena je u prostorijama Srpskog književnog društva (SKD) u Beogradu Mileni Marković i Slobodanu Tišmi.

Markovićeva je nagradu dobila za zbirku pesama "Ptičje oko na tarabi", dok je Tišma nagrađen za roman "Quatro stagioni".

"Lirski subjekt u 'Ptičjem oku na tarabi' ispoveda urbanu zebnju i zgađenost nad svim sentimentalnim lažima koje se 'u gradu s imenom lepim' ispredaju kao mogućnost normalnog života", rekla je >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << na svečanosti predsednica žirija Ljiljana Šop.

Prema njenim rečima, dve decenije disanja koje dele ovogodišnju laureatkinju od književnice čije ime nagrada nosi ne predstavljaju veliki vremenski raspon, s obzirom na njihovu bliskost u načinu književnog izricanja životnog iskustva.

Članica žirija Tatjana Rosić rekla je da roman "Quatro stagioni" Slobodana Tišme predstavlja "eksces u svakom mogućem i najboljem vidu: jezičkom, stilskom, poetičkom, motivacionom, žanrovskom".

Prema njenim rečima, u tom romanu Tišma "u okviru svoje već dobro poznate prakse tematizuje obračun s komunističkim mitom, s jedne, i totalitarnom idejom tranzicione 'stvarnosti' s druge strane".

"Kako to u Tišminoj prozi i inače biva, svet i subjekt u njemu predstavljeni su iz jedne iščašene i čudačke, psihotično-parodične i paranoično-oneobičavajuće, uznemirujuće perspektive", rekla je Tatjana Rosić.

U žiriju je, pored Šopove i Rosićeve, bio i Ibrahim Hadžić.

Nagrada "Biljana Jovanović" ustanovljena je 2006. godine, povodom obeležavanja decenije od smrti te književnice i dodeljuje se za prozu, poeziju i esejistiku koja je bliska njenoj poetici. Sastoji se od diplome i novčanog iznosa.

Među dosadašnjim dobitnicima priznanja su Jelena Lengold, Uglješa Šajtinac, Nemanja Mitrović i Srđan Valjarević.

Biljana Jovanović (1953) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Objavila je niz knjiga, među kojima su romani "Pada Avala", "Psi i ostali" i "Duša jedinica moja", drame "Ulrike Majnhof", "Leti u goru kao ptica", "Centralni zatvor" i "Soba na Bosforu", kao i zbirku pesama "Čuvar".

Borila se za građanske i ljudske slobode, bila je potpisnica peticija 70-ih i 80-ih godina protiv represije komunističkog režima, članica prvog Odbora za zaštitu umetničkih sloboda koji je osnovan 1982. godine u odbranu pesnika Gojka Đoga i predsednica prve nevladine organizacije, Odbora za zaštitu čoveka i okoline (1984).

Tokom 1990-ih godina bila je među osnivačima Helsinškog parlamenta, Beogradskog kruga, Civilnog pokreta otpora i inicijator i učesnik svih mirovnih i antiratnih akcija u Beogradu.

Nastavak na B92...