Izvor: Politika, 03.Jul.2015, 08:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nemačka je tri puta bankrotirala u 20. veku

Istoričari kažu da je ova moćna zemlja, koja iz sve snage pritiska Grčku, primer države koja nikada u istoriji nije isplatila svoje dugove

Sedam godina od izbijanja finansijske krize, visoki državni dugovi nekih zemalja postali su svetski problem i tema o kojoj se poodavno debatuje. Naročito posle stavljanja do znanja Atine da je teret njenog duga prema stranim poveriocima nepodnošljiv. Prema nedavno objavljenoj analizi agencije Rojters, Grčka ukupno duguje poveriocima >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << 242,8 milijardi evra, a najveći pojedinačni kreditor te zemlje je Nemačka.

Grčki dug je ogroman, a njen devizni priliv je skroman, tako da je novi otpis neizbežan – tvrdi Mlađen Kovačević, redovni član Akademije ekonomskih nauka. – Njeni poverioci moraju da plate ceh olako odobravanih zajmova već prezaduženoj zemlji.

Nevolja je u tome što oprost čekaju i Ukrajina, Gana, Jamajka, Venecuela, do takođe prezaduženih SAD.

Za britanski „Telegraf” oprost dugova je uobičajena kategorija odnosa poverilaca i dužnika poznata i primenjivana od vremena drevne Vavilonije, Starog i Novog zaveta do danas. Vladari su opraštali dugove potčinjenima, ali i države drugim državama – svojim dužnicima. Ovaj list navodi da je vavilonski kralj Hamurabi 1792. godine pre naše ere naložio da se sunarodnicima oproste svi njihovi dugovi prema državi i zvaničnicima.

„U vremenima velikih nedaća, dugove treba pustiti niz vodu”, smatrao je davno kralj Hamurabi.

Državni dugovi su tokom antike i srednjeg veka bili povodi za ratove i mnogobrojne spletke, da bi u vreme industrijske revolucije postali predmet ozbiljnih teorijskih proučavanja.

Čuveni britanski ekonomista Adam Smit je 1776. godine u knjizi „Bogatstvo nacije” upozorio da „kada državni dug naraste do određenog (visokog) nivoa, postoje male šanse da će biti fer i u potpunosti otplaćen”. Prosečni javni dug razvijenih zemalja danas je dostigao 108 odsto BDP-a, a MMF smatra da bi razvijene zemlje trebalo da održe javni dug ispod 85 odsto BDP-a, dok bi države u naglom ekonomskom razvoju trebalo da ga obuzdaju ispod 70 odsto BDP. Javni dug Srbije se približava 80 odsto BDP.

Inače, savremena svetska istorija vrvi od državnih bankrota i oprosta suverenih dugova. U periodu 1820–2013. godine 107 država je 248 puta stranim poveriocima objavilo bankrot, rezultat je istraživanja ekonomista Majkla Tomca i Marka Rajta, preneo je londonski „Fajnenšal tajms”.

Dva svetska rata u 20. veku, uz nenadoknadive ljudske žrtve, finansijski su skupo koštali većinu evropskih država. Evropa je iz Prvog svetskog rata izašla prezadužena i u recesiji. Sredinom tridesetih godina prošlog veka veliki broj država napustio je zlatni standard sa namerom da doštampavanjem novca podstaknu razvoj domaćih ekonomija. U okviru tog procesa, poverioci su – zagledani u buduće profite osnaženih industrija – većini evropskih vlada zauvek otpisali dužničke obaveze. Između 1932. i 1939. godine poverioci su razvijenim zemljama u proseku otpisali 19 odsto dugova, Francuskoj pri tom čak polovinu, a ondašnjoj Grčkoj u visini 40 odsto BDP-a.

„Nemačka je pravi primer zemlje koja nikada u istoriji nije otplatila sve svoje dugove”, podsetio je Nemce francuski ekonomista Toma Piketi u razgovoru za tamošnji nedeljnik „Cajt”. Ta zemlja je u 20. veku najmanje tri puta bankrotirala, tvrdi nemački istoričar Albert Ritšl.

Nakon prvog bankrota tridesetih godina, SAD su 1953. godine na Međunarodnoj konferenciji u Londonu oglasile za oprost gotovo celokupnog duga od oko 280 odsto BDP između 1947. i 1953. godine. Londonska konferencija o dugovima završena je uz klauzulu da u slučaju ujedinjenja dve posleratne Nemačke (zapadne i istočne) sporazum iz 1953. godine treba revidirati u pogledu dodatne isplate minimalnih suma obeštećenja.

Nemački kancelar Helmut Kol je zatim 1990. godine odbio da primeni ovaj „aneks”. Sem kompenzacija žrtvama prisilnog rada, Nemačka od 1990. nije isplatila nikakvu reparaciju, niti je otplaćivala kredite i troškove zemljama koje je okupirala tokom Drugog svetskog rata, tako ni Grčkoj, navodi Ritšl.

Nemačka je danas najjača privredna sila Evrope.

--------------------------------------------------------------------------------

Opraštali su i nama

Pariski klub država poverilaca odobrio je sredinom novembra 2001. godini tadašnjoj SR Jugoslaviji otpis 66 odsto od 4,562 milijarde dolara, koliko je država dugovala grupi najbogatijih zemalja, što je nešto više od tri milijarde dolara.

Na početku 2001. ukupni dug prema stranim poveriocima iznosio je 12,2 milijarde dolara, a oko 90 odsto dospeo je za naplatu. Zemlja je dobila 22 godine za otplatu preostalih 1,8 milijarde dolara duga prema ovoj grupi zemalja, uz poček od šest godina.

Londonski klub poverilaca, u kome su komercijalne banke, 1. jula 2004. godine otpisao je Srbiji 62 odsto duga. Ukupna obaveza države sa 2,7 milijardi dolara smanjena je na milijardu i 80 miliona dolara. Kamatna stopa za vraćanje preostalih 38 odsto duga u prvih pet godina bila je 3,75 odsto, a od šeste do dvadesete godine iznosi 6,75 odsto.
Pogledaj vesti o: Grčka

Nastavak na Politika...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.