CG: Počinje bitka za crno zlato?

Izvor: B92, 21.Maj.2011, 09:40   (ažurirano 02.Apr.2020.)

CG: Počinje bitka za crno zlato?

Podgorica -- Čak osamnaest kompanija poslalo je pisma o zainteresovanosti za istraživanje nafte i gasa u Crnoj Gori.

Zvanična pisma su dostavile najpoznatije evropske kompanije iz te oblasti Gazprom iz Rusije, Statoil iz Norveške, Total iz Francuske i ENI iz Italije.

Pisma o namerama su dostavile i Novatek (Rusija); NIS (Srbija), HESS Corporation (SAD); Trajan Oil&Gas-Energian Oil&Gas (Velika Britanija, >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << Grčka); Edison SpA (Italija); Geopartners Limited (Velika Britanija); TDE Services (Mađarska); Hellenic Petroleum (Grčka); Sterlin Energy PLC (Velika Britanija); Northern Petroleum PLC (Velika Britanija); INA (Hrvatska) i Premieroil (Velika Britanija)...

Prilično iznenađujuće interesovanje stranaca, kada se zna da ekonomska kriza još nije okončana i da se mnoge velike kompanije teško odlučuju da ulažu u skupa i neizvesna istraživanja. Da sve bude zanimljivije, tender najavljivan za prošlu godinu – još nije raspisan. Iz Vlade je to objašnjeno činjenicom da je potrebno zaokružiti zakonsku infrastrukturu za veoma složen posao dodele koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte.

Za istraživanje nafte gasa interesovanje je pokazala i mađarska kompanija MOL koja bi uskoro trebala da formira zajedničko preduzeće sa državnim Montenegrobonusom.

Prema planu, očekuje se da bi tender mogao biti raspisan već sredinom godine, a ime budućeg koncesionara biće poznato krajem ove ili početkom naredne godine. Prethodno, Vlada mora da nađe konsultanta koji će da pripremi ugovor o koncesijama i voditi tenderski postupak.

Pripreme za tender za izbor konsultanta počele su danas i biće raspisan u narednih deset dana, kazao je Portalu Analitika pomoćnik ministra ekonomije za sektor geologije Vladan Dubljević.

Inače, Vlada Crne Gore je početkom marta glatko odbila ponude šest kompanija uglavnom iz regiona da joj budu konsultanti pri ovom velikom projektu.

U Vladi smatraju da bi ovaj posao trebalo poveriti komaniji koja ima međunarodno iskustvo i reference u ovom poslu, a kao najpoželjnije partnere za konsultante o koncesijama vide - britanske ili norveške firme.

Inače, letos usvojeni Zakon o istraživanju nafte podrazumijeva dodelu dve različite koncesije. Prva je za istraživanje, nije ekskluzivna i traje svega dve godine. Suština je da istraživačke kompanije državi pruže podatke na osnovu kojih se dalje ponude mogu formulisati drugim naftniim kompanijama. Država je vlasnik tih podataka i povećava svoj stepen saznanja šta ima u podzemlju.

Druga koncesija se odnosi na istraživanje i proizvodnju. Prema slovu zakona, koncesija traje 30 godina, s tim što faza istraživanja može da traje maksimalno sedam, a faza proizvodnje još 20 godina.

Rezerve nafte sedam milijardi barela

Prema Strategiji razvoja energetike, rezerve nafte u crnogorskom podmorju, na osnovu dosadašnjih istraživanja, su procenjene na sedam milijardi barela, dok se rezerve prirodnog gasa procenjuju na čak 425 milijardi kubnih metara.

Ako se ima u vidu da je barel nafte iznad 100 dolara onda sedam milijardi barela crnogorske nafte teoretski može da vredi - fantastičnih 700 milijardi dolara!

Istini za volju, reč je geološkim procenama. Treba imati u vidu da i nafta i gas, usled tektonskih i geoloških uticaja, mogu da nestanu sa ovog prostora. Ipak, prošlogodišnji pronalazak nafte u Albaniji i Italiji ohrabruje, jer se radi o istom geološkom regionu.

Valja, međutim, znati da eventualno otkriće nafte sobom ne nosi samo pozitivne posledice.

Vlada u tenderskom postupku mora da pruži odgovor da li bi pronalazak i eksploatacija nafte na crnogorskom primorju - negativno uticalo na turizam, i kako postići da loš uticaj bude sveden na najmanju moguću meru.

S druge strane, Crna Gora mora potpisati sa investitorom što bolji koncesioni ugovor kako bi Crna Gora imala praktične koristi od pronalaska i eksploatacije nafte. Pozitivni primer je Norveška koja čitav novac od eksploatacije nafte usmjerava u posebno formiran državni fond, koji ima ulogu drugog budžeta.

Za nauk i oprez treba da su nam primjeri Angole i Nigerije, gde se eksploatišu milijarde barela nafte, a te države zbog kolonijalnog koncesionog ugovora sa vodećim svetskim kompanijama, nemaju praktičnu korist od toga.

Nastavak na B92...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta B92. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta B92. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.