Izvor: B92, 29.Avg.2017, 16:33 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Želite posao? Ok, koje klijente dovodite'"
Jedna banka u Hrvatskoj tražila je od kandidata za posao da sastavi listu budućih klijenata i otkrije dodatne informacije o njima.
Kompanije između sebe razmenjuju baze podataka o svojim klijentima. Nikad lakše mnogi pružaoci usluga poput banaka, teleoperatora i osiguravajućih društva nisu dolazili do broja telefona ili OIB-a hrvatskih građana.
Paradoksalno, ali to je posledica osnivanja Agencije za zaštitu ličnih podataka koja deluje od 2004. i mnogim kompanijama >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << gleda kroz prste.
Stvar je otišla toliko daleko da danas možete završiti i na listi potencijalnih klijenata koji bi rado prešli iz jedne banke u drugu, a da vi sami ništa o tome ne znate. Kako konkretno to izgleda za Slobodnu Dalmaciju je otkrio šokirani kandidat za posao u jednoj banci.
"Prošao sam prvi krug i bio, naravno, sretan kad su mi rekli da sam u užem izboru. Pre nego što sam, međutim, došao na sledeći razgovor, rečeno mi je da moram pripremiti listu s imenima potencijalnih kandidata koji trenutno nisu u toj banci, a bili bi voljni u nju da pređu... Što duža lista, to veća šansa za posao", ispričao je anonimni čitalac za Slobodnu Dalmaciju.
Kontaktirao je porodicu i prijatelje, kazavši im da će ih verovatno morati prebaciti u drugu banku kako bi dobio posao. Priznaje, neke prijatelje je na listu stavio bez njihovog znanja. "Sve mi je, međutim, bilo jako mučno, tražili su od mene nešto što uopšte nije bilo navedeno u konkursu", ističe.
Još šokantniju situaciju doživeo je na drugom razgovoru za posao. Banka je od njega tražila da prođe svako ime na listi i otkrije im ima li ta osoba stalno zaposlenje, je li možda preduzetnik i druge informacije. "Užasnut sam činjenicom na što su sve ljudi danas prisiljeni kako bi došli do posla, osećam čak da se ovde radi o jednoj vrsti diskriminacije", ističe anonimni izvor za Slobodnu Dalmaciju.
Iz konkretne banke su demantovali takve navode. Ističu da je jedino što traže "okvirna visina portfelja klijenata". "Prilikom sprovođenja selekcijskog procesa za zapošljavanje, od kandidata se ne zahteva popis potencijalnih klijenata niti bilo kakvi podaci o njima", tvrde iz banke.
Kako ističu stručnjaci, reč je o izrazito nemoralnoj poslovnoj praksi, koja se uz to protivi Zakonu o zaštiti ličnih podataka.
