Izvor: SEEbiz.eu, 16.Jan.2019, 09:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Vujčić u Beču: Relativno brzo ulazimo u eurozonu
BEČ - Na 24. Konferenciji Euromoney za Središnju i Istočnu Europu, u Beču se u utorak okupilo oko 1.300 sudionika, ministara financija, guvernera, investitora, bankara, ekonomista i analitičara iz 50 zemalja te predstavnika međunarodnih financijskih institucija kao što su Europska komisija, Međunarodni monetarni fond, Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i druge,kako bi raspravljali i analizirali ključna financijska i gospodarska pitanja i rizike u regiji u >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << 2019. godini i dali svoja viđenja stanja za naredno desetljeće.
S hrvatske strane stručne osvrte dali su guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na jednoj od tematskih radionica i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman u sklopu panela.
„Ideja je bila dati projekciju za narednih pet do deset godina i navesti kakve izazove i rizike očekujemo. Svi sudionici panela složili su se da je osnovni scenario nastavak gospodarskog rasta, uz mogućnost nekih negativnih rizika, što je vrlo slično onome kako Hrvatska narodna banka u svojoj projekciji vidi situaciju 2019. i nekoliko narednih godina", rekao je za Večernji list guverner Vujčić, dodavši:
„Mi vidimo rast blizu onoga koji je bio 2018., s time da neki od rizika poput svjetskog trgovinskog rata između SAD-a i Kine ili situacije u Italiji s visokom razinom javnog duga, mogli bi, ako se materijaliziraju, negativno utjecati na nešto niže stopa rasta" .
Napomenuo je kako svi sudionici panela smatraju da se u ovom trenutku ne može ponoviti situacija iz 2008. na 2009. godinu kada je došlo do snažnog pada gospodarskih aktivnosti i produžene recesije, te negativne rizike gledaju kao na „rizike usporavanja sadašnjeg rasta".
„To znači da rizici nisu kao što su bili prije deset godina", istakao je guverner HNB.
Govorio je i o značaju i nužnosti razvoja tržišta kapitala u Europi, koja, kako je rekao zaostaje za" SAD-om i anglosaksonskim tržištima kapitala što čini realni sektor manje efikasnim, te se manje oslanja na dionički kapital kao vrstu najjeftinijeg financiranja". Konstatirao je kako se Europa, pa tako i Hrvatska prvenstveno oslanjaju na tradicionalne bankarske kredite.
Hrvatski guverner na bečkoj konferenciji govorio je i o strategiji hrvatske Vlade i pripremama za uvođenje eura.
„Iznio sam naše planove vezane uz euro. Prvo pristup tečajnom mehanizmu 2020. godine, te pristup zajedničkom supervizorskom mehanizmu, odnosno Bankovnoj uniji. Napomenuo sam kako je preduvjet za ulazak u tečajni mehanizam pridruživanje zajedničkom mehanizmu Europske središnje banke i zajedničkom rezolucijskom mehanizmu na razini Europske monetarne unije, te da se Hrvatska narodna banka za to već priprema", rekao je Vujčić.
Dodao je kako se uz regulatorne i pravne zakonske promjene HNB priprema i za ocjenu kvalitete hrvatskog bankarskog sustava od strane Europske središnje banke, prije ulaska u zajednički nadzorni sustav. Napomenuo je kako Hrvatska mora u tom sustavu i tečajnom mehanizmu provesti dvije godine i zadovoljiti tzv. kriterije nominalne konvergencije, koje Hrvatska, kako je istakao već četiri godine ispunjava.
„Uvjeren sam da ćemo relativno brzo ući u eurozonu", ustvrdio je guverner HNB-a.
Govoreći o „ekspanzivnoj" monetarnoj politici HNB-a impresionirao je nazočne podatkom da Hrvatska u ovom trenutku ima „veći strukturni višak likvidnosti nego eurozona s cijelim svojim kvantitativnim popuštanjem".
„Tema panelske rasprave u kojoj sam sudjelovao bili su ključni rizici koji očekuju tržište kapitala 2019. i narednih godina. Posebno je istaknut značaj Brexita i u Europi sve raširenijeg političkog populizma koji ugrožava neke važne reforme provedene prethodnih godina i može na neki način ugroziti i ekonomski rast", rekao je nam je predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e Žigman.
Istaknuo je kako su ostali sudionici panela pohvalili hrvatski mirovinski sustav, jedini očuvan u Središnjoj i Istočnoj Europi.
„Mi doista imamo situaciju da naši mirovinski fondovi sa 100 milijardi kuna mogu participirati na hrvatskom i na tržištu Središnje i Istočne Europe te osigurati našim budućim umirovljenicima prinose koji će omogućiti veće mirovine", dodao je.
Govorio je i o značaju povećanja i osiguranja investicijske baze te vraćanja povjerenja prvenstveno malim investitorima u hrvatsko tržište kapitala, koje je prema njegovim riječima narušeno prije deset godina financijskom krizom, zatim uvođenjem poreza na kapitalnu dobit te potom situacijom s Agrokorom.
.jpg)
