Izvor: B92, 02.Mar.2012, 04:50 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Umesto u Hrvatsku, ulažu u Srbiju
Američki ambasador u Zagrebu Džejms Foli kaže da su sveprisutna birokratija i papirologija najveća prepreka sa kojom se strani investitori suočavaju u Hrvatskoj
On dodaje da oni zbog toga kapital ulažu u Srbiju i druge zemlje.
"Investitori se žale i na neprevidivost poreskog sistema, koji je podložan čestim izmenama, ali i na javne nabavke, a ne nedostaju ni primedbe o nedovoljnoj usklađenosti vlasti na državnom i lokalnom nivou", rekao je Foli.
Foli navodi >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << da "kao prijatelj Hrvatske, moram da kažem da poželjna investiciona klima u Hrvatskoj danas ne postoji. Ako pitate većinu mojih kolega ambasadora u Zagrebu o iskustvima ulagača iz njihovih zemalja, zaključićete ne samo da investiciona klima nije atraktivna, nego da je u nekom smislu i aktivno neprijateljska".
INTERES
Pojedini ekonomisti smatraju da će naša zemlja imati koristi od ulaska okolnih zemalja u Evropsku uniju. Kako ističu, preseljenjem proizvodnje u Srbiju, hrvatska industrija mogla bi da uštedi. I ambasador Hrvatske u Srbiji, Željko Kuprešek, izjavio je da veruje da će hrvatski preduzetnici ulaskom ove zemlje u EU imati sve veći interes da ulažu u Srbiji.
Uporedo sa tim problemom, i privrednici Hrvatske strepe od ulaska u Evropsku uniju jer se boje da će im uslovi poslovanja biti teži, a troškovi veći, pa mnogi prete da će preseliti svoju proizvodnju u zemlje u okruženju.
Kada Hrvatska uđe u EU, izvoz u zemlje članice CEFTA sporazuma biće znatno skuplji. Izvoz u Srbiju će ih koštati trostruko više, a u Makedoniju dvostruko. Za Bosnu i Hercegovinu trenutno Hrvati imaju nultu carinu, a ulaskom u EU taj trošak će biti 15 odsto.
"Privreda Hrvatske će izlaskom iz članstva CEFTA biti znatno ugrožena, a to bi privrednike nateralo da zatvore svoje fabrike, otpuste radnike i presele se u susedne zemlje", piše u inicijativi velikih hrvatskih kompanija Vladi i resornim ministarstvima ove zemlje.
Među potpisnicima ove inicijative su najveće hrvatske kuće, poput Kraša, Agrokora, Adrisa, Podravke, Franka, Zvečeva, Vindije, Dukata, Gavrilovića... Proizvodi ovih firmi su već prisutni na srpskom tržištu, ali su ovde malobrojni pokrenuli proizvodnju.
Čak trećina hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ide u Bosnu i Hercegovinu. Zato hrvatski biznismeni smatraju da će ova industrija biti najteže pogođena ulaskom u EU.
S obzirom na to da proizvodi hrvatskih kompanija nisu poznati u Evropi, tamošnji privrednici su čak zapretili da će preseliti proizvodnju u okruženje ukoliko im Vlada ne obezbedi uslove da i na tržištu EU budu konkurentni.
