Izvor: SEEbiz.eu, 07.Mar.2019, 10:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Udjel loših kredita pao ispod 10 posto
ZAGREB - Trend pada udjela tzv. loših kredita nastavljen je i u zadnjem tromjesečju prošle godine te je krajem 2018. pao ispod 10 posto, na 9,81 posto, na što i nadalje dobrim dijelom utječe prodaja potraživanja, pokazuju u srijedu objavljeni podatci Hrvatske narodne banke (HNB)
Trend smanjivanja neprihodonosnih kredita traje gotovo neprestance od sredine 2015. godine, kada je zabilježen i njihov najveći udio od 17,34 posto, a podatci središnje banke pokazuju i da je zadnji >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << put udio loših kredita bio ispod 10 posto sredinom 2010. godine kada je iznosio 9,51 posto.
Udio loših kredita krajem prošle godine bio je za 0,45 postotnih bodova manji nego krajem rujna 2018. godine, a na godišnjoj je razini, u odnosu na kraj 2017. godine, smanjen za 1,54 postotna boda.
Trend pada udjela loših kredita može se pripisati i aktivnostima banaka na rješavanju nenaplativih kredita odnosno prodaju potraživanja.
Najnoviji podatci HNB-a tako pokazuju da su banke u prošloj godini prodale gotovo 5,4 milijarde kuna potraživanja, uz kupoprodajnu cijenu od 2,2 milijarde kuna.
Većina potraživanja koje su banke prodale u prošloj godini odnosi se na potraživanja od nefinancijskih društava odnosno poduzeća, iznos od 3,8 milijardi kuna, dok se 1,45 milijardi kuna odnosi na potraživanja od stanovništva, a 135,6 milijuna od ostalih sektora.
Po podacima središnje banke (prema metodologiji ESA 2010), krajem prošle godine banke su imale plasiranih 254,5 milijardi kuna kredita, od čega je u rizične skupine B i C bio raspoređen iznos od 24,96 milijardi kuna, što je udio od 9,81 posto u ukupnim kreditima.
Kvaliteta kredita poboljšala se kod oba najvažnija sektora, i kod sektora nefinancijskih društava odnosno poduzeća i kod stanovništva.
Podaci HNB-a tako pokazuju da je u sektoru nefinancijskih društava odnosno poduzeća udio kredita raspoređenih u rizične skupine B i C u ukupnim kreditima tom sektoru krajem prošle godine iznosio 20,43 posto, što je na tromjesečnoj razini blago smanjenje, za 0,06 postotnih bodova, a na godišnjoj za 1,78 postotnih bodova.
Ipak, kod nefinancijskih društava i nadalje je rizična naplata svake pete kune kredita koje su uzeli - od ukupno 81,1 milijardu kuna kredita poduzećima rizična je naplata gotovo 16,6 milijardi kuna.
Najveći dio neprihodonosnih kredita u sektoru nefinancijskih društava i nadalje ima građevinarstvo, krajem prošle godine u toj je djelatnosti udio tzv. loših u ukupnim kreditima bio 44,55 posto.
Podatci za značajnije djelatnosti pokazuju i da je udio loših kredita u prerađivačkoj industriji krajem prošle godine iznosio 19,45 posto, a u trgovini 16,52 posto.
Podaci središnje banke pokazuju da se nastavlja poboljšavati i kvaliteta kredita stanovništvu, gdje je udio loših kredita krajem prošle godine pao ispod sedam posto, na 6,56 posto. To je za 0,75 postotnih bodova manje nego krajem rujna prošle godine, a 1,5 postotnih bodova manje nego krajem 2017. godine.
