Izvor: SEEbiz.eu, 01.Jun.2016, 11:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

U veljači smanjen javni dug

ANALIZA - Tijekom veljače javni je dug smanjen za 1,5 milijardi kuna na iznos od 289,7 milijardi kuna. Ipak, na godišnjoj je razini nastavljen rast duga pa je tako u odnosu na veljaču 2015. godine javni dug veći za 4,2 milijarde kuna ili za 1,5%.

Sumarno, nakon prva dva mjeseca ove godine, javni dug praktički stagnira jer je u odnosu na kraj 2015. godine porastao tek za 1,6 milijuna kuna. Pritom je unutarnji dug povećan za 1,2 milijarde kuna, ali je istodobno inozemni dug >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << smanjen za 1,1 milijardu kuna, što upućuje na činjenicu da se početkom ove godine država primarno zaduživala na domaćem tržištu, i to uglavnom kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno trezorskim zapisima. Takva je situacija bila i očekivana jer je u režimu privremenog financiranja, koji je važio u prva tri mjeseca ove godine, bilo ograničeno stvaranje novih obveza, a istodobno su i potrebe financiranja bile nešto manje zbog nižega proračunskog manjka. I u takvim okolnostima nastavlja se situacija u kojoj javni dug generira središnja država (u veljači je njen dug na godišnjoj razni povećan za 1,7%), dok se istodobno smanjuje dug fondova socijalne sigurnosti (za 49,5%) i lokalne države (za 7,1%). Trenutno se na središnju državu odnosi 98,3% ukupnog javnog duga, na lokalnu državu nešto više od 1,7%, dok je udio duga fondova socijalne sigurnosti praktički zanemariv.

Realno kretanje javnog duga u ovoj godini biti će vidljivo nakon što završi razdoblje privremenog financiranja i nakon što država izda obveznice na domaćem i inozemnom tržištu (zasad je na domaćem tržištu u ožujku izdana obveznica od 4 milijarde kuna, koja nije obuhvaćena prezentiranim podacima jer se oni odnose na zbivanja do kraja veljače). Uz to, u narednom će se razdoblju vidjeti i učinci aktivacije državne imovine i prodaje dionica u vlasništvu države kojima se namjerava dodatno utjecati na stabiliziranje razine javnoga duga. Trenutno nedostaje i strategija upravljanja javnim dugom iz koje bi bilo vidljivo kako država namjerava ublažiti visoke potrebe refinanciranja u narednoj godini, odnosno hoće li se iskoristiti razdoblje niskih kamatnih stopa za predfinanciranje obveza u 2017. godini. Bez obzira na nepoznanice, dobar početak godine u pogledu dinamike gospodarskog rasta, visine proračunskog manjka i time povezano kretanja javnog duga daje solidne temelje da se do kraja godine mogu ostvariti postavljeni ciljevi u Programu konvergencije kojima se predviđa stabiliziranje udjela javnog duga u BDP-u na razini od 85,9%.

- U veljači je javni dug smanjen te u prva dva mjeseca de facto stagnira u odnosu na kraj prošle godine, što je jednim dijelom posljedica tzv. razdoblja privremenog financiranja. U narednom će se razdoblju vidjeti učinci aktivacije državne imovine i prodaje dionica u vlasništvu države, kojima se namjerava dodatno utjecati na stabiliziranje razine javnoga duga. Sve to, uz dobar početak godine u pogledu dinamike gospodarskog rasta te visine proračunskog manjka, daje solidne temelje da se do kraja godine mogu ostvariti postavljeni ciljevi u Programu konvergencije, komentar je direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića.

Nastavak na SEEbiz.eu...