Izvor: SEEbiz.eu, 24.Apr.2019, 10:19 (ažurirano 02.Apr.2020.)
U 2018. višak konsolidirane opće države 0,2% BDP-a
ANALIZA - Prema DZS-ovom Izvješću o prekomjernome proračunskom manjku i razini duga opće države u RH (prema ESA 2010 metodologiji) ukupni prihodi konsolidirane opće države u prošloj godini su iznosili 178,1 mlrd. kuna te su na godišnjoj razini zabilježili rast za 9,5 mlrd. kuna (5,6%).
Istovremeno su ukupni rashodi (ostvareni u iznosu od 177,3 mlrd. kuna) zabilježili godišnji rast za 11,6 mil. kuna (7%). Iako smanjen u odnosu na 2017. godinu, u prošloj fiskalnoj godini >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << ostvaren je višak konsolidirane opće države drugu godinu za redom te je iznosio 757,8 mil. kuna odnosno 0,2% BDP-a. U odnosu na 2017. saldo proračuna opće države u prošloj godini smanjen je za 2,1 mlrd. kuna ili 0,6 postotnih bodova BDP-a.
Povoljna kretanja u protekloj godini posljedica su nekoliko ključnih čimbenika. Naime, iz EDP izvješća proizlazi da je na fiskalni suficit u 2018. godini drugu godinu za redom najveći utjecaj imalo znatno poboljšanje financijskog rezultata izvanproračunskih korisnika i javnih poduzeća te povećanje poreznih prihoda. Okosnicu poreznih prihoda čine prihodi od PDV-a koji su prikupljeni u iznosu od 51,7 mlrd. kuna ostvarivši viši priljev u odnosu na planiranih 49,6 mlrd. kuna.
Prihodi od PDV-a su na godišnjoj razini porasli za preko 3 mlrd. kuna zabilježivši snažan rast od 6,8% u odnosu na 2017. Potonje je posljedica pozitivnih gospodarskih trendova podržanih još jednom solidnom turističkom sezonom. Nadalje, prihodi od poreza na proizvodnju i uvoz također su zabilježili značajno povećanje za 5,1 mlrd. kuna na 76,8 mlrd kuna (7,2% u odnosu na 2017.).
Pozitivan utjecaj na generiranje fiskalnog viška došao je i od nižih rashoda za kamate koji su u prošloj godini iznosili 8,9 mlrd. kuna te su u odnosu na godinu ranije smanjeni za 888 mil. kuna odnosno 9,1%. Tako se udio rashoda za kamate u BDP-a spustio na 2,3% (sa 2,7% u 2017. godini). Uz smanjenje rashoda za kamate primarni saldo proračuna opće države i četvrtu godinu zaredom zabilježio je suficit. Primarni višak u 2018. godini iznosio je 9,6 mlrd. kuna čineći 2,5% BDP-a (smanjenje za 3 mlrd. kuna u odnosu na 2017. kada je primarni saldo iznosio 3,5% BDP-a).
Na smanjenje viška konsolidirane opće države u odnosu na 2017. utjecali su viši izdaci za investicije koji su iznosili 13,2 mlrd. kuna što je rast za 33,8% godišnje te plaćanja po pozvanim jamstvima za brodogradilišta (2,53 mlrd. kuna).
Travanjska EDP notifikacija potvrdila je i nastavak smanjenja udjela duga opće države u BDP-u. Iako je konsolidirani opći dug krajem prošle godine nominalno porastao na 284,7 mlrd. kuna (379 mil. kuna u odnosu na 2017.) u relativnom izrazu nastavljen je njegov pad na 74,6% BDP-a (- 3,2 postotna boda u odnosu na kraj 2017.).
Iako fiskalna statistika za prve mjesece 2019. još nije dostupna, uz nastavak gospodarskog rasta, očekujemo kako će fiskalna politika i tijekom ove godine ostat razborita i usmjerena na održavanje gotovo balansiranog proračuna i daljnjeg smanjenja omjera javnog duga u odnosu na BDP-a.
Strateški cilj Vlade da što prije uđe u euro područje podržava takva očekivanja, pa će se apetiti proračunskih korisnika trebati i dalje obuzdavati. S druge strane rast temeljen na potrošnji pogodovat će prihodima. Održivost trenutnih politika i struktura nešto je u čemu treba uložiti značajnije napore jer se realna konvergencija, održiviji rast i otpornije gospodarstvo stvara poboljšanjem konkurentnosti na način da se značajno smanji utjecaj države na tržište, ali s druge strane ojača slabo institucionalno i poslovno okruženje.
Iako u 2019. očekujemo povratak proračunskog salda u blago negativan teritorij on bi se trebao zadržati na razinama ispod 1 posto BDP-a, dok bi primarni suficit trebao biti zabilježen i petu godinu za redom.
.jpg)
