Tržište Srbije kao pola Balkana

Izvor: Večernje novosti, 26.Jan.2013, 22:14   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Tržište Srbije kao pola Balkana

MALOPRODAJNO tržište Srbije još nije razvijeno i u dobrom delu zemlje preovlađuju male trgovine. U poređenju sa Slovenijom, a pogotovo, Hrvatskom, zasad ni strani lanci nisu značajnije ušli kod nas. Ali to ne znači da nismo interesantni velikim svetskim trgovcima. Naprotiv, mnogi od njih su "bacili oko" na tržište Srbije, koje ima više od sedam miliona potencijalnih potrošača. Na potencijal srpskog tržišta upućuju i mnoga istraživanja ekonomskih analitičara. Jedno je, na primer, >> Pročitaj celu vest na sajtu Večernje novosti << uradio i "Biznis monitor internešnal", upoređujući tržišta u našem regionu. Po ovom istraživanju upravo srpsko ima daleko najveći potencijal. Jer, gledano u dolarima, tokom 2012. godine ono je bilo "teško" 70,6 milijardi, dok se do 2016. godine očekuje rast na više od 105 milijardi dolara. Prevedeno u procente, govorimo o rastu od 50 odsto. Poređenja radi, prema analizi "Biznis monitora", promet na tržištu Slovenije pašće 15,5 odsto u naredne tri godine (sa 23,9 milijardi dolara na 27,6 milijardi), dok će Hrvatska rasti samo 8,3 odsto (sa 15,5 na 16,8 milijardi dolara). KO JE OVDE Od inostranih trgovinskih kompanija kod nas su belgijski "Delez", slovenački "Merkator", nemački "Metro keš end keri" i hrvatski "Agrokor", lanac "Idea". Najveći "igrač" na srpskom tržištu je, inače, "Delez", koji je pre dve godine kupio lanac "Maksi" od "Delta holdinga". Analitičari procenjuju da će veliki inostrani trgovački lanci narednih godina biti usmereni na tržišta Rusije, Turske i Poljske. Jedino regionalno zanimljivo tržište biće im Srbija. Jer, i zajedno gledano, tržišta Slovenije i Hrvatske su premala. A trgovac koji zavlada tržištem Srbije vladaće, u stvari, celim regionom, tvrdi se. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Zoran Bogetić ukazuje na to da aktuelna domaća trgovina relativno zaostaje u odnosu na zemlje razvijenog Zapada, ali takođe i ističe: - To je, međutim, i jasan znak da u Srbiji postoji ozbiljan prostor za dalji razvoj trgovinskih lanaca. Činjenica da je kupovna moć srpskog potrošača sada relativno mala, biva relativizovana realnošću važne brojnosti populacije, kao i predstojećih evropskih integracija. Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije za trgovinu Gordana Hašimbegović, takođe, smatra da na našem tržištu ima još dosta prostora za trgovce, jer spadamo u nedovoljno razvijeno tržište. Tako, na primer, po poslednjim izveštajima na 1.000 stanovnika Srbija ima 42 metra kvadratnih maloprodajnog prostora, a Češka 231, Hrvatska 184 kvadrata. To, po Hašimbegovićevoj, potvrđuje činjenicu da je Srbija veoma interesantna za investiranja u sektor trgovine. JASNA POTVRDA SRPSKI potrošač u bliskoj budućnosti treba da očekuje efikasniju trgovinu, sa ponudom primerenijom njegovom džepu i potrebama, smatra profesor Bogetić. Treba očekivati i znatno aktivniji i moderniji poslovni pristup i na strani malih trgovaca. - Najava investicija nekih od vodećih evropskih maloprodajnih igrača znači i veću izvesnost evropskih integracija, kao i potporu očekivanju oporavka domaće privrede i standarda potrošača - smatra profesor Bogetić. - Sa konsolidacijom, tržište Srbije postaće atraktivno za vodeće evropske igrače - navodi Gordana Hašimbegović. - Osim Beograda i većih gradova, Niša, Novog Sada, Kragujevca, Čačka, atraktivnost srpskog tržišta dopunjuje i mogućnost za otvaranje marketa uz međunarodni Koridor 10. A da srpsko tržište nije šala i da je "dobar zalogaj", pokazuju i podaci o prihodima stranaca u 2011, a to su i poslednji važeći, jer će se novi za proteklu 2012. znati tek krajem marta. Tako je "Maksi", u sastavu "Delez grupe", u Srbiji imao prihod od blizu 700 miliona evra, "Merkator" je, od prodaje na srpskom tržištu, imao profit nešto veći od 560 miliona evra, "Agrokorov" lanac "Idea" pretprošle godine je prihodovao 470 miliona evra. Ovaj hrvatski trgovinski lanac je u poslednjih nekoliko godina zabeležio snažnu ekspanziju u Srbiji, sa otvorenih čak 168 trgovina i 4.500 zaposlenih.

Nastavak na Večernje novosti...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Večernje novosti. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Večernje novosti. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.