Izvor: SEEbiz.eu, 19.Avg.2018, 08:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Što donosi novi model Hitne pomoći?
ZAGREB - U suradnji Ministarstva zdravstva i Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku priprema se specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine koje bi se, kako se neslužbeno doznaje, održavalo na četiri sveučilišta – u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.
Na osječkom fakultetu pripremljen je nastavni plan i program, koji bi osigurao formalno obrazovanje diplomske razine. Njegovo uvođenje značilo bi početak novog >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << modela hitne službe, u kojoj bi liječnike postupno mijenjale na specijalističkom studiju obrazovane medicinske sestre i tehničari. Taj se projekt priprema već nekoliko mjeseci, i nije posljedica tragičnog slučaja smrti mladića u Zaprešiću. Dekan Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci, Alen Šustić, kaže kako je održan niz sastanaka o toj temi, ali još treba definirati razinu usavršavanja, piše Novi list.
– Treba još vidjeti kakav će biti koncept: hoće li to biti doedukacija za prvostupnike, diplomski program, ili specijalizacija interne i hitne. Očekujem da će se o tome voditi rasprava – veli Šustić.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je širenje edukacije i ovlasti medicinskih sestara i tehničara za rad u hitnoj pomoći, no rekao i kako sustav paramedika koji se priprema nailazi na otpor strukovnih komora i sestara. U komorama nisu protiv tog sustava, ali traže da hitnu pomoć pružaju visokoobrazovani, a ne priučeni kadrovi. Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS) poručuje da se od samih početaka reforme hitne medicinske pomoći zalagala da medicinske sestre i tehničari u Timu 2 imaju visoko, specijalističko obrazovanje kako bi mogli imati i proširene kompetencije.
– Zato je nužno mijenjati zakone i podzakonske propise. Postojeći zakoni određuju da jedino liječnici smiju ordinirati terapiju i da medicinske sestre ne smiju primijeniti terapiju bez naloga liječnika. HKMS je stoga pred nekoliko mjeseci pokrenula izradu dokumenta s nužnim kompetencijama medicinskih sestara i tehničara i s predloženim razinama obrazovanja za rad u hitnoj medicinskoj pomoći – naglašava Slava Šepec, predsjednica Komore. Na dokumentu, koji će Komora Ministarstvu zdravstva predložiti ove jeseni, radi radna skupina vrhunskih stručnjaka iz tog područja.
I paramedici, smatraju u HKMS-u, moraju imati visoko obrazovanje, a ne tečaj iz hitne pomoći.
– U Engleskoj i Irskoj taj posao obavljaju vrhunski obrazovane medicinske sestre i tehničari ili liječnici, što znači najmanje tri ili četiri godine studija na visokim učilištima i specifičnu edukaciju iz područja hitne medicine – navodi Šepec. Ovakav sustav obrazovanja omogućava i ordiniranje neophodne terapije lijekovima. I u Njemačkoj se paramedici školuju tri godine, nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja. Zato se u HKMS-u zalažu za timove u kojima će biti visokoobrazovane medicinske sestre s dobrom edukacijom iz područja hitne medicine i kompetencije za održavanje života pacijenta do dolaska liječnika ili najbliže bolnice.
I Hrvatska liječnička komora (HLK) podržava isti model. Krešimir Luetić, prvi dopredsjednik HLK, smatra da je primjena zapadnoeuropskog modela jedini način za bolje funkcioniranje izvanbolničke hitne pomoći.
– Točno je da je interes liječnika za tu specijalizaciju manji jer je riječ o stresnoj profesiji s naglašenim sindromom sagorijevanja, što odvraća liječnika od dugotrajnog interesa za rad u hitnoj medicini. Nije za očekivati da netko cijeli radni vijek provede u terenskom poslu izvanbolničke hitne bez posljedica za zdravlje, pa uz stimulativnija primanja i druge pogodnosti, treba razmisliti i o beneficiranom radnom stažu – smatra Luetić.
U Europi ima 40 različitih modela organizacije hitne medicinske pomoći, a u svijetu više od 70 modela. O obrazovanju paramedika ovise i njihove ovlasti, pa tako oni medicinske struke s visokim obrazovanjem imaju drukčije kompetencije i ovlasti od volontera koji prođu tečaj i sudjeluju u pružanju hitne pomoći tako da zbrinu unesrećenog do dolaska vozila hitne.
