Izvor: SEEbiz.eu, 10.Okt.2016, 09:54 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Produbljen hrvatski vanjskotrgovinski deficit
ANALIZA - Prema posljednjim podacima DZS-a, u srpnju je ukupna vrijednost robnog izvoza iznosila 1,009 mlrd. eura zabilježivši pad na godišnjoj razini za 79,2 mil. eura odnosno 7,3% (prvi put od siječnja 2015. godine).
Istovremeno je i robni uvoz također zabilježio zamjetan godišnji pad od 7,1% spustivši se u srpnju na 1,612 mlrd. eura. Posljedično, deficit u robnoj razmjeni u istom promatranom mjesecu iznosio je 602,9 mil. eura te se u odnosu na lanjski srpanj smanjio >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << za 6,9%.
U kumulativnom razdoblju od prvih sedam mjeseci vrijednost robnog izvoza iznosila je 6,754 mlrd. eura odnosno 2,4% više u odnosu na isto razdoblje lani dok je istovremeno robni uvoz premašio 11,073 mlrd. eura (rastući po godišnjoj stopi od 2,7%). Razmjerno snažniji rast robnog uvoza u odnosu na izvoz rezultirao je pogoršanjem vanjskotrgovinskog deficita koji se u prvih sedam mjeseci ove godine produbio na 4,319 mlrd. eura. U odnosu na isto razdoblje lani, manjak u robnoj razmjeni je viši za 3,1% te je posljedično pogoršan i pokazatelj pokrivenosti uvoza izvozom koji se spustio na 61,0% (0,2 pb manje u odnosu na prvih sedam mjeseci 2015.).
Promatrano prema NKD-u, u razdoblju od siječnja do srpnja izvoz iz kategorije prerađivačke industrije (koja čini gotovo 90% ukupnog robnog izvoza) zabilježio je godišnji rast od 4,4% no istovremeno je u ovoj kategoriji ostvareno i 89% ukupnog robnog uvoza (uz godišnji rast od 6,4%). Stoga je pogoršanje deficitarnog salda tijekom promatranog razdoblja u djelatnosti prerađivačke industrije za čak 9,6% godišnje dalo snažan doprinos sveukupnom produbljenju robnog deficita na godišnjoj razini.
Manjak u robnoj razmjeni RH s inozemstvom dijelom je ublažen zahvaljujući godišnjim promjenama cijena nafte na svjetskim robnim tržištima (vrijednost uvoza u kategoriji mineralnih goriva i maziva u prvih sedam mjeseci smanjena je za gotovo 27% godišnje). Obzirom da je Hrvatska neto-uvoznik energenata, spomenuta kretanja na svjetskom tržištu nafte pozitivno su doprinijela saldu u vanjskotrgovinskoj razmjeni. No istovremeno, bez obzira na pozitivne stope rasta hrvatskog izvoza u kumulativnom razdoblju od prvih sedam mjeseci ove godine, manjak u robnoj razmjeni i dalje ostaje pod snažnim utjecajem istovremenog povećanja robnog uvoza ukazujući na visoku uvoznu ovisnost hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarstva.
