Izvor: SEEbiz.eu, 13.Avg.2016, 13:26 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Osmijeh je moćno svakodevno oružje
KOLUMNA - Nova godina, novi računi, novi problemi... Svima je samo to na pameti, ali rijetko kome će pasti na pamet da je nova godina puuuno novih razloga za smijanje i smijeh...
Kažu da se samo djeca ,,od srca'' i iskreno smiju, svatko je od nas odraslih bio dijete i zašto smo to zaboravili ili smetnuli s uma?
Razloga za osmijeh i smijanje je jako puno. I to samo tijekom jednog dana. Čovjeku osmijeh ne oduzima prevelik napor, a lijepo ga je vidjeti na nečijim usnama. >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << Osim tog, recimo estetskog razloga, smijeh je jako zdrav za naše tijelo jer vježbamo mišiće lica najprije, a zatim i jer otpuštamo hormone sreće seratonin i endrofin , smijanjem vježbamo naše trbušne mišiće i tako dalje. Smijeh je dobar za međuljudske odnose, pridonosi uvelike široj sreći i uspjehu.
Smij se tako da se i mi smijemo kaže gruzijska poslovica, a Mark Twain u romanu Ton Sawyer napisao je kako smijeh ne stavlja čovjeku novac u džep, ali mu smanjuje troškove liječenja. Dakle, može se reći kako smijeh donosi novac iliti bogatstvo. Dokazano je znanstveno da ljudi koji sa smiješkom na licu obavljaju svoj dio posla, gotovo uvijek imaju veće šanse napredovati u svom poslu, a to znači većinom i veću zaradu. Ima jedna kineska poslovica koja kaže da osoba koja se ne može smijati ne bi trebala otvoriti svoju trgvovinu. Protiv toga se nema što reći. Voliš li kupovati od trgovca koji drži osmijeh za sebe, a tebi se mršti? Ja ne.
U posljednjih desetak godina ekonomisti su počeli koristiti sreću, a ne samo bruto nacionalni proizvod kao mjerilo uspjeha gospodarstva. Tko zna, kako čovječanstvo napreduje, moglo bi uskoro doći do toga da se uspjeh gospodarstva mjeri količinom smijeha uz visinu BDP-a, budući da je sreću teško izmjeriti nečim drugim. Ono što pričinja sreću jednoj kulturi ne mora drugoj, ali u svima je nedvojbeno barem smijeh sigurni pokazatelj sreće.
Smijeh ima sposobnost umiriti živce i energizirati um te pomaže da olakšano jedrimo kroz poslovne turbulencije. Kroz humor um postaje neograničen za velike misli i djela. Smijeh smanjuje napetost i stvara pozitivan mentalni sklop koji omogućava da dosegnemo ponajbolja rješenja problema a da nismo zavedeni lažnim strahovima i neutemeljenim sumnjama. Humor poboljšava: team building, komunikacijske vještine, upravljanja konfliktima, upravljanje stresom, produktivnost, zadovoljstvo poslom, kreativnost, rješavanje problema, povjerenje ...
Humorom povećavamo prodaju i usput odmah u startu razbijamo bilo koje moguće primjedbe, a isto tako humorom se pozornost kupca duže zadržava na proizvodu, razbijamo stres ukoliko smo zaposlenici jer se većina zaposlenika se osjeća sagorjelo. A to je upravo razlog zašto je liderima u mnogim tvrtkama prioritet pronaći načine da ožive svoje zaposlenike kroz zabavu koja podrazumijeva puno smijanja.
Ne samo u poslovnom svijetu, osmijehu i samom smijehu roditelji bi trebali djecu učiti odmalena. Isto tako, da i životne situacije koje ustvari nisu toliko smiješne, okrenu u korist smijeha. Najveći smisao za humor imaju oni koji su sposobni i spremni smijati se na svoj račun. Tako su mnogi humoristi postali slavni i bogati, jer su svoje prirodne nedostatke i nedaće iskoristili kao sredstvo za nasmijavanje drugih (velik nos, ćelavost, pretjerana debljina, apsurdnosti, nesreće... )
Za njega kažu da je najbolji lijek i najbolje sredstvo protiv problema u životu. Besplatan je, dostupan svima, uvijek i svugdje. Lakše nam je misliti kako nam treba neki razlog za smijanje. Kaže se da je dan u kojem se nismo nasmijali promašen dan. I to je blago rečeno, jer stvarna istina je da su osmijesi i smijeh najbolje sredstvo za liječenje, oporavak, prevenciju, postignuća, privlačenje suprotnog spola i prijatelja, za prosperitet, uljepšavanje ... za uspjeh u bilo čemu.
Slavni Ralph Waldo Emerson je rekao: "Ako želite vladati svijetom, morate ga zabavljati". A najlakše je zabaviti druge nasmijavanjem. Tome dodajem: ako želite izliječiti svijet, morate ga zabavljati. Za to postoji umjetnost, u bilo kojem obliku - slikarstvo, filmovi, glazba, književnost, stripovi... Za umjetnost se zna da inspirira, uljepšava, liječi i donosi osmijehe i zabavu u naše živote. To je razlog zašto savjetujemo da koristite umjetnost u svojim naporima da budete nasmijaniji, a time i uspješniji i sretniji. Kad god se borimo s bolešću ili imamo teškoće u životu, većina nas se ne može smijati ili smiješiti. Ovo zvuči normalno i logično, ali to nije ni mudro ni prirodno. Smijeh ne bi trebao biti samo posljedica, nego i uzrok. Drugim riječima, ne bismo se trebali smijati samo kad smo sretni i zdravi, nego da bismo bili sretni i zdravi.
William James nije mogao to bolje izreći kada je rekao da se ne smijemo jer smo sretni, već smo sretni jer se smijemo. Smijeh je lijek, koji nam je po prirodi dan. U našoj naravi je da se smijemo; pogledajte samo bebe i sebe kad ste bili mali. Smijanje nam je bilo prirodno kao dobar dan. Mogli smo se puno smijati kao djeca, možemo i sada. Smijanje je stvar odluke. Ne možemo se smijati jedino kada nismo u skladu sa svojom istinskom prirodom, kad zapostavljamo svoju dušu. Bez obzira na životne okolnosti, čim nahranimo svoju dušu i povežemo se s prirodom (svojom unutarnjom i vanjskom), smijeh i smijanje dolaze sami od sebe. A potom i sve ostale prirodne posljedice kao što su sreća i uspjeh.
U prosjeku, malo se dijete nasmije gotovo dvjesto puta dnevno, a odrasle osobe samo dvanaest, kažu stručnjaci. Pitamo se uvijek kako se djeca mogu toliko smijati iako većinom znamo odgovor, a on je da djeca nisu nimalo opterećena predrasudama, životnim teškoćama i najčešće im je smiješna i kapljica vode na suncu. Najprirodnije bi, u svakom slučaju, bilo „uhvatiti se u koštac'' sa svim svakodnevnim problemima i kvalitetno ih ismijati umjesto da jadikujemo ili uzimamo kemiju, tj. tablete, tada nam ta situacija više nije prijetnja. Humor nam daje drugu perspektivu za naše probleme, koja je otvorenija pronalaženju rješenja. Nikad ne smijemo zaboraviti kako je smijeh univerzalni jezik među ljudima jer se svi smiju jednako. Ako je žena govornik, ona se smije 126 posto više od onih koji je slušaju. Govornici se smiju više od publike, izuzetak je ako muškarac priča ženi, isto tako dokazano je da se muškarci više smiju kad su u ženskom društvu što nekom logikom ima smisla, zar ne?
Smijeh je zarazan jer već zvuk tuđeg smijeha aktivira određeni dio u mozgu koji ne možemo svjesno kontrolirati. Znanstveno nije dokazano da osobe koje se puno smiju žive dulje, no svakako jest da žive zdravije te da imaju bolje socijalne kontakte. Smijemo li se, svijet nam je ljepši. Isto tako smo i svijetu ljepši pa ako ni zbog čega drugog navedenog, osmijeh bismo trebali uvesti u svoju svakodnevnu praksu.
Probajte! Nemate što izgubiti.
