Izvor: Capital.ba, 04.Okt.2017, 16:14 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Novi Zakon o stečaju zreo za stečaj!
– Tromost pravosuđa i dalje odugovlači postupke – Kovačević: Akt kaže da stečaj mora biti okončan u roku od godinu dana, a to je praktično nemoguće – Stečajno restrukturiranje dalo najbolje rezultate BANJALUKA – Nakon godinu i po dana primjene, novi Zakon o stečaju RS, iako unaprijeđen po mnogim pitanjima, nije donio željene efekte. Stečajevi i dalje traju duže od propisanih godinu dana. Samo ove godine otvoreno je oko 400 novih postupaka, a potencijalnih upravnika ima tek >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << 120, ocjenjuju u Udruženju stečajnih upravnika u RS. Zamjeraju što novi Zakon nije uzeo u obzir mišljenja struke, jer sadrži odredbe koje je nemoguće sprovesti u praksi. „Akt kaže da stečaj mora biti okončan u roku od godinu dana, a to je praktično nemoguće. Nijedan stečaj ne može biti zaključen prije isteka dvije i po do tri godine. Najveći problem stečajnog postupka su imovinsko-pravni odnosi. Na to ne može uticati ni stečajni upravnik niti bilo kod drugi, jer ima više faktora. Sudovi, Geodetska uprava…“, kazao je za CAPITAL potpredsjednik Udruženja Dušan Kovačević. Ističe da je cijela priča oko stečajeva u RS loše iskonstruisana, počev od nakaradno sprovedene privatizacije do sporosti u rješavanju sporova. „Na primjer imate slučajeva gdje se deset godina vodi spor i tek je sada došao na red. Ali, ovo nije samo kod nas problem. U Njemačkoj, na primjer, stečajevi traju po 20 godina. Ovo pitanje bi trebalo sistemski rješavati“, zaključio je Kovačević. Stečajni upravnik FAM „Jelšingrad“ Aleksa Nježić, takođe, najveću zamjerku ima na tromost pravosuđa. Tako preduzeće kojim uprava još od 2009. godine čeka ročište za spor koji je pokrenulo protiv jednog od dužnika. „Nije bilo nekih bitnijih izmjena u Zakonu osim što su pooštreni rokovi, mada rokovi u većini slučajeva nisu ni bili problem. Sudovi su problem“, ocijenio je. Nedovoljan broj stečajnih upravnika Stečajnim upravnicima ograničen je i broj postupaka koje istovremeno mogu da vode pa sada umijeće po pitanju bankrota nekog preduzeća mogu da okušaju u tek dva velika stečaja. Međutim, ni u ovom dijelu Zakon ne može da bude u potpunosti ispoštovan jer je upravnika u RS registrovano tek 120, a stečajna slika se, kako kažu, mijenja iz minuta u minut. „Nisam siguran koliko se to jedno s drugim može spojiti. Skeptičan sam kada je u pitanju ova stavka u Zakonu. Činjenica je da nas nema dovoljno“, istakao je Nježić. Kovačević, pak, dodaje da samo pet ili šest upravika u RS može da vodi stečajne postupke. Međutim, s njim nije saglasan bivši povjerenik u procesu restrukturiranja „Kosmosa“ Goran Radivojac, koji kaže da ova tvrdnja može biti tačna samo kada su u pitanju stečajevi banaka. „Diskutabilna je odredba Zakona o bankama. Tu se traži da stečajni upravnik ima iskustva u stečajevima banaka. Nisam stekao utisak da samo šest upravnika može da vodi velike stečajne postupke“, naglasio je Radivojac. Dodao je i da novi Zakon o stečaju zaslužuje prolaznu ocjenu, jer je svakako inovativniji od prethodnog. „U njemu ima detalja koji su manje-više prohvatljivi i upravnicima i stečajnim dužnicima. U nekim segmentima je potpuno inovativan, pogotovo u segmentu stečajnog restrukturiranja“, dodao je. Remontni zavod „Kosmos“ najbolji rezultat Zakona Upravo u stečajnom reorganizovanju su i najvidljiviji efekti novog Zakona. Nekoliko velikih preduzeća, među kojima i Remontni zavod „Kosmos“, završio je finansijsko restrukturiranje. „Kosmos“ tako od februara radi prema novom planu poslovanja, a u preduzeću je zaposleno i 15 novih radnika. „“Kosmos“ ima dovoljan priliv i nove radnike. Na radnom mjestu svakog jutra je ukupno 185 radnika, među kojima i 15 novih“, kazao je za CAPITAL bivši povjerenik za restrukturiranje „Kosmosa“ Goran Radivojac. „Ratarstvo“ još minimum pet godina u stečaju Jedna od najdužih stečajnih priča u RS svakako je ona „Ratarstva“ iz Nove Topole. Počela je prije devet godina i, prema tvrdnjama stečajnog upravnika Dušana Kovačevića, ne može da bude okončana još minimum pet godina. Razlog tome su upravo neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka Osnovnom sudu u Banjaluci iniciran je 6. februara 2008. godine. S početkom rada privrednih sudova predmet je dostavljen Okružnom privrednom sudu u maju 2010. godine. Radnici „Ratarstva“ u međuvremenu su presavili tabak i svu dokumentaciju, kojom potkrepljuju tvrdnje o malverzacijama u toku stečajnog postpuka dostavili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. CAPITAL: Žana Gauk
