Izvor: B92, 28.Jun.2017, 16:37 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Ne možemo stići razvijene, ali možemo dati šansu"
Nenad je donirao oko 13.000 evra kao početni kapital za Bitku za znanje, a potom je njegov tim preneo znanje i iskustvo kao donaciju timu Fonda B92.
Specijalni gost na finalnom takmičenju KODigranja, u kojem su se najbolji osnovci takmičili u programiranju mBot robota koje su škole uključene u Bitku za znanje dobile od Fonda B92, bio je Nenad Bakić, osnivač Instituta za razvoj inovativnosti mladih iz Zagreba koji je kreirao jedan od najuspešnijih regionalnih >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << obrazovnih projekata Croatian Makers http://croatianmakers.hr.
Bakić je preduzetnik, investitor i filantrop, a trenutno je najviše posvećen digitalnoj transformaciji u obrazovanju u Hrvatskoj i drugim zemljama. Matematičar je po obrazovanju, sa karijerama u nauci i digitalnim medijima, finansijama i ljudskim resursima. Višestruki je osnivač start-upova s nekoliko uspešnih „izlazaka“, a kompanije koje je osnovao, još su u njegovom vlasništvu, i tržišni su lideri u svojim područjima. Kao investitor u javna deonička društva, najpoznatiji je hrvatski aktivistički investitor posvećen durogorčnom ulaganju.
Nenad je donirao oko 13.000 evra kao početni kapital za Bitku za znanje, a potom je njegov tim preneo znanje i iskustvo kao donaciju timu Fonda B92 koji je uradio prvi ciklus obuke više od petsto nastavnika, i podelio po pet mBot robota 350 škola u Srbiji. Zbog svog nesebičnog angažmana dobio je posebno priznanje-zahvalnicu Fonda B92.
· Kako je došlo do vašeg angažmana u akciju Fonda B92 iz Beograda, Bici za znanje, koja je nastala po uzoru na Croatian Makers, kroz prenošenje znanja, programa, ali i kroz direktnu donaciju u novcu, koja je pomogla startovanje ovog projekta?
Bakić: Načelno smo razmatrali o širenju naših aktivnosti u druge zemlje, kad nam se javio osobno Veran Matić. Odmah smo shvatili su on i njegova Zaklada odlični partneri. Od početka smo imali takvo povjerenje, da smo odustali ne samo od vlastitog angažmana u Srbiji, nego i aktivnog učešća u tom projektu – sve smo isporučili Zakladi B92. Rezultati i suradnja koju smo postigli su pokazali ne samo da su Veran i njegov tim odlični partneri, nego da je teško zamisliti da smo mogli naći bolje! Impresionirani smo rezultatima u Srbiji, i to u više dimenzija. Veran Matić i njegovi suradnici, Maja Čečen i ostali, su nam sjajni partneri i zato jer, kao i mi, ne gledaju na projekt mahainicistički, nego imaju na umu širu sliku – bolje društvo, pa u projekt ulažu sav svoj veliki moralni kapital.
· Kakva su vaša iskustva kada je reč o akciji u Hrvatskoj koja je vezana za razvoj programiranja uz pomoc mBot robota-učila, a zatim uz evoluciju sa micro:bit? Koja su najbitniji rezultati?
Bakić: Školski sustav u Hrvatskoj je neadekvatatn, i konsenzus je da se treba mijenjati. Vjerojatno je slično i u Srbiji. Mi smo pokazali da se s malo sredstava može napraviti puno, ako se ima vizija i strast. Ključni resursi, pri tome, su nastavnici. Iako je sustav loš, jako je puno dobrih, posvećenih i motiviranih edukatora, koji će napraviti sve da svojim učenicima pruže sve, samo ako im se ukaže prilika.
· Šta su bili/jesu, najveći izazovi?
Bakić: Iskreno, gledajući unazad, kako smo imali vlastito financiranje, čini mi se da i nismo imali većih problema - goodwill koji stvaramo je golem, pa stoga i podrška sa skoro svih strana.
· Naši prostori u IT znanjima, industriji dosta zaostaju za evropskim/svetskim. Na osnovu prvih iskustava koliko je izvesno/moguće nadoknaditi zaostatke za svetom?
Bakić: Teško možemo stići razvijene, ali sigurno je moguće preokrenuti trend iseljavanja kvalietenih ljudi u STEM područjima, a onda i brzo transformirati školstvo – na obaveznoj razini, kako bi djeca bili ravnopravni građani 21. stoljeća, te na visokoj razini, kako bi više mladih imalo priliku obrazovati se za zanimanja budućnosti, odnosno sadašnjosti. Uspjeh Bitke za znanje, koja se kao plamen proširila srpskim školama, pokazuje da je takav uspjeh moguć – naravno uz viziju, posvećenost, pravo vodstvo i trud.
· Kako se suprostaviti i da li je potrebno to raditi, odlivu mozgova, odnosno na koji način sačuvati obrazovni, naučni kapital?
Bakić: Najvažnije je mijenjati društvo, vrijednosti u njemu. Umjesto stalnog okretanja prošlosti i pesmističnog stava, okrivljavanja drugih za naše probleme, potrebno je graditi društvo koje cijeni kreativnost, inovativnost, inicijativu – pokušaj, pa ako je i neuspješan – moramo se veseliti tuđem uspjehu, umesto se zavidno nadati neuspjehu. U takvoj klimi će kreativni moderni ljudi rađe ostati, pa i za manju plaću. Glavni doprinos projekata koje razvijamo, i pomažemo Zakladi B92 u Srbiji, je zapravo upravo tu. Mislim da pružanjem prilika za kreativnost i iskazivanje mladima i njihovim roditeljima omogućavamo da pogledaju u budućnost i okrenu se suvremenim vrijednostima.
· Vaše prenošenje znanja i ulaganje u region Jugoistočne Evrope na primeru ulaganja u Bitku za znanje u Srbiji, stvara prostor da se u okviru Balkana proširi inicijativa efikasnog uvođenja znanja o programiranju kroz uspeh Croatian Makers... Da li je moguće i u drugim državama pored Srbije i Bosne i Hercegovine proširiti ovu vrstu razvoja senzibiliranja za znanja i obrazovanja sadašnjosti i budućnosti?
Bakić: Mi smo zainteresirani za daljnje širenje naših znanja i metoda, jer nas to ne košta puno, a može pomoći mnogoj djeci. U Zakladi B92 vidimo aktivnog partnera s kojim možemo zajednički ići u razne zemlje.
· Vi ste vrlo poznati privrednik, osnivač niza uspešnih kompanija, jedan od najpoznatijih ulagača u Hrvatskoj. Neko ko na poslovne mogućnosti gleda sa pozicije polupune a ne poluprazne čaše, ko je ne samo ubedljivi ulagač već i aktivista koji promoviše preduzetništvo. Šta iz vašeg iskustva u Hrvatskoj prema percepciji preduzetništva, možete preneti kao neke preporuke za Srbiju?
Bakić: Hrvatska nedovoljno slavi uspjeh. Mentalno samo polovično izašla iz socijalizma, koji je depresivna i zavidna filozofija života, u kojoj netko može imati samo ako je uzeo drugome. Tu su, također, negativni odjeci privatizacije, iako smo imali više nego dovoljno vremena da izgradimo suvremeno produktivno i bogato društvo – pogledajte samo Češku, Slovačku i baltičke zemlje, koje su također imale privatizaciju, pa se ne ’izvlače’ na nju. K tome, postoje interesi nekih struktura moći koji stalno perpetuiraju priče iz Drugog svjetskog rata, naraciju o ’crvenima i crnima’, upravo kako bi skrenuli pažnju javnosti s valorizacije njihovih pozicija, te blokirali reforme. Preporučio bih svakome, i kod nas i u Srbiji, da se što više informira o stvarnom stanju u svijetu, koji napreduje brže nego ikada, te se uvijek zapita tko i zašto plasira stare, bankrotirane priče. Samo poduzetnički, pozivitni mentalitet, životni optimizam i vjera u bolje sutra nas može povući naprijed.
· Postali ste u međuvremenu savetnik Predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, za STEM, informatički razvoj i digitalnu transformaciju. Šta za Vas i Hrvatsku to znači, koji su to putevi koje ćete zastupati?
Bakić: Prvo, STEM obrazovanje nije samo tehnicističko, već STEM kompetencije ulaze u skoro sva druga zanimanja. No, kvalitete koje razvija STEM područje, a koje su, primjerice, kritičko razmišljanje, vještina rješavanja problema, kreativnost, upornost, inicijativa, zapravo bi trebali biti glavni ishodi suvremenog školovanja. S druge strane, skoro da i nema ljudskog područja djelovanja koje neće biti zahvaćeno digitalnom transformacijom. Stoga bi ta dva područja trebala biti u fokusu društvenog djelovanja, i zato sam jako zadovoljan da je Predsjednica to prepoznala i tako iskazala vodstvo u tom području.
· Koji su sve konkretni planovi u razvoju ove edukativne, filantropske misije? Najavljuje se WER takmičenje, STEM auto program već postoji, itd…
Bakić: Paralelno razvijamo i širinu, jer nas zanima demokratizacija i jednakost prilika, pa tako imamo i STEM auto, koji ide u manje razvijene regije, ali i kompleksnost – izazovnije discipline kao što je natjecanje iz napredne robotike WER. Jedno povlači drugo. U biti, dok ne dođe neka smislena reforma školstva, htjeli bismo svakom djetetu i svakom učitelju omogućiti ulazak u STEM aktivnosti u mjeri u kojoj god to žele.
· Da li planirate neke poslovne aktivnosti u Srbiji i regionu, jer imate veoma dobru kompaniju Selectio koja se bavi pronalaženjem kadrova za najpoznatije hrvatske, ali i međunarodne kompanije?
Bakić: Nisam aktivno uključen u poslovanje kompanija koje sam osnovao u području ljudskih resursa, ali smo zainteresirani za širenje – u Srbiji moguće i kroz akviziciju kojom bismo mogli napraviti transfer znanja i projekata na lokalnog partnera.
· Reklo bi se da ste jedan od najvećih individualnih ulagača u akcije na Zagrebačkoj berzi, veliki pobornik te vrste investiranja u odnosu, na primer, na investiranje u nekretnine. Kako izgleda vaša investicina filozofija i strategija?
Bakić: U razvijenom svijetu, normalno je da je ulaganje u dionice okosnica dugoročne štednje, kod nas je to još čudno. Ulaganje u dionice se često brka sa špekulacijama, brzim dobicima i sličnim. Većina moje osobne imovine je uložena u dionice, a moj investicijski stil je dugoročno ulaganje u dionice s dobrom fudamentalnom vrijednošću, uz minimalni obrtaj portfelja.
· Pored različitih uspeha na poslovnom i filantropskom planu, ove godine ostaće zabeleženo vrlo uspešno prikupljanje sredstava preko indiegogo, skoro 300.000 dolara je prikupljeno za razvoj vaših projekta. Kako vam je uspelo okupiti dosta raznovrsne donatore i prikupiti rekordnu sumu ovaj za region?
Bakić: Imali smo odličan projekt, te iskoristili moralni kapital koji smo stvorili višegodišnjim radom, pa nam je javnost vjerovala. Savjetovao bih svakome s referencama, a tko vjeruje u svoj projekt koji je za opće dobro, da pokuša na taj način prikupiti sredstva. Time se ne samo prikupljaju sredstva, nego i angažira javnost.
