Izvor: SEEbiz.eu, 05.Nov.2018, 10:17 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Nastavak pada hrvatskog javnog duga
ZAGREB - Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju srpnja 281,6 milijardi kuna, što je 2,5 milijardi ili 0,9 posto manje nego mjesec dana prije, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) koji očekuju nastavak pozitivnih kretanja, unatoč riziku od jamstava Uljanik Grupi.
U odnosu na kraj 2017., dug opće države na kraju srpnja bio je niži za 1,7 milijardi kuna ili 0,6 posto, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB). >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu <<
U odnosu na srpanj prošle godine, javni dug je stagnirao. Pritom je vanjska komponenta duga na godišnjoj razini bila viša za 2,2 milijarde kuna ili 2,1 posto, te je dosegnula 105,15 milijardi kuna.
Unutarnja komponenta duga smanjila se, pak, za 2 milijarde kuna ili 1,1 posto, na 176,5 milijardi kuna, navodi se u analizi, objavljenoj u ponedjeljak.
„Iako do kraja godine očekujemo nastavak povoljnih trendova u dinamici kretanja javnog duga, uz udio javnog duga u BDP-a na razini oko 78 posto na kraju 2018., negativan rizik proizlazi iz novonastalih okolnosti vezanih za Uljanik Grupu", ističu analitičari RBA.
Objašnjavaju da se u ovom polugodištu mogu očekivati povećani izdaci na jamstvenoj pričuvi, kao rezultat plaćanja obveza po protestiranim jamstvima od strane naručitelja i financijskih institucija za uplaćene avanse i obveze po kreditima, za koje je Hrvatska izdala jamstva, a u svrhu izgradnje brodova koje Uljanik Grupa neće biti u mogućnosti isporučiti.
Prema službenim informacijama, ukupna izloženost države po glavnici prema Uljanik Grupi iznosi 4,3 milijarde kuna ili oko 1 posto BDP-a, pri čemu se do kraja ove godine očekuju minimalna plaćanja u iznosu od 2,3 milijarde kuna, uvećano za kamate i naknade.
Navedeni iznos mogao bi se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova.
„Takav scenarij doveo bi do jednokratnog povećanja kapitalnog transfera na strani rashoda proračuna, što bi dovelo do pogoršanja salda općeg proračuna i time umanjilo fiskalni prostor za druge mjere koje se financiraju iz državnog proračuna, a ujedno utjecalo i na kretanje javnog duga", ističu analitičari RBA.
Međutim, zaključuju da će čak i u takvom scenariju kretanja proračunskog salda ostati relativno povoljna, što će, uz nastavak projiciranog gospodarskog rasta, omogućiti daljnji pad omjera javnog duga u BDP-u.
.jpg)
