Mere protiv zaduživanja posle Nove godine

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 12.Dec.2011, 15:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mere protiv zaduživanja posle Nove godine

BEOGRAD -

Ekonomski savetnik srpskog premijera Jurij Bajec izjavio je danas da je Srbija stigla do granice zaduživanja i da će vlada odmah posle Nove godine morati da donese mere koje će onemogućiti dalje jačanje javnog duga.

Vlada će, prema zakonu, morati to da uradi kad javni dug početkom naredne godine pređe granicu od 45 odsto učešća u bruto domaćem proizvodu (BDP), prema metodologiji Ministarstva >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << finansija, rekao je on novinarima.

Prema metodologiji Ministarstva finansija javni dug još nije prešao dozvoljenu granicu od 45 odsto BDP-a, dok je prema metodologiji koju koristi Narodna banka Srbije (NBS) javni dug u BDP-ju učestvuje sa 46,7 odsto.

Bajec je rekao da će jedna od mera već biti ugrađena u republički budžet za 2012, a to je da fiskalni deficit ne sme da bude dozvoljenih 4,5 nego odsto, samo 4,25 odsto.

Vlada će morati da nađe mere koje će smanjivati odnos između javnih prihoda i javnih rashoda, rekao je on i dodao da će verovatno biti potrebne uštede u javnim rashodima da bi granica javnog duga ostala na dozvoljenom nivou.

Bajec je rekao da Srbija formalno nije u krizi javnog duga, ali je istakao da država ne sme da dozvoli rast iznad dozvoljene granice od 45 odsto.

"To je veoma važan test za državu, koja mora da kroz budžet za iduću godinu i kroz program ekonomske politike pokaže da se ne sme preći to ograničenje, jer bi time bio ugrožen kredibilitet države", rekao je savetnik srpskog premijera.

Bajec je naveo da bi povećanje javnog duga dovelo u pitanje funkcionisanje aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i ugrozilo buduće zaduživanje države, kojim mora da se refinansira postojeći javni dug.

On je rekao da garantuje da bi zahtevi nekih privrednika da javni dug treba da se poveća, recimo, na 60 odsto doveli kamate na sledeću pozajmica države budu mnogo veće - od oko sedam odsto.

Prema rečima Bajeca, može se očekivati da će se država protiv povećanja javnog duga boriti i merama za poboljšanje naplate javnih prihoda u nekim delovima, kao što je naplata socijanih doprinosa.

Rezerve za uštede postoje i u javnim nabavkama, a možda se dirnu i neke subvencije, ali ne u poljoprivredi, rekao je on i istakao da je veoma važno da vlada neće ići na povećanje poreskih stopa do izbora.

Bajec je pozvao NBS i vladu da sa Zavodom za statistiku metodološki ujednače podatke obracuna bruto domaćeg proizvoda, jer je zbog različitih metodologija koje koriste po jednima BDP nominalno u tekućim cenama ispao veći, a po drugima manji.

Petrović:NBS je pogrešila

Predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović izjavio je danas da je na Vladi Srbije da predloži mere za smanjenje javnog duga, a da će tek nakon toga Fiskalni savet oceniti da li su te mere održive i kredibilne.

"Narodna banka Srbije je pogrešila. Nije obaveza Fiskalnog saveta da predlaže mere, obaveza je Vlade da kada javni dug pređe 45 odsto BDP-a da predloži mere, a onda te mere dolaze na ocenu Fiskalnom savetu," rekao je Patrović novinarima na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Na pitanje novinara koje su to mere Petrović se ogradio istakavši da je "na vladi da ih donese", ali da one svakako podrazumevaju poresku reformu, odnosno mogućnost povećanja prihoda i sa druge strane smanjenje rashoda preko smanjenja javne administracije i reforme velikih sektora potrošnje.

Da su te reforme započete ranije ne bi došlo do ove situacije, ocenio je Petrović.

On je podsetio da je Fiskalni savet još pre mesec dana predložio kratkoročnu meru koja ide u pravcu smanjenja javnog duga, a to je da deficit budžeta u sledećoj godini bude manji nego što to dozvoljavaju fiskalna pravila, što su Vlada i MMF na zadovoljstvo Fiskalnog saveta i prihvatili, pa je tako dogovoreno da deficit budžeta umesto 4,5 bude 4,25 odsto.

Petrović je istakao da bi bilo ekonomski neprihvatljivo da se prilagođavanje vrši preko smanjenja kapitalnih investicija jer bi to "odseklo privredni rast".

S obzirom da je sledeća izborna godina, Petrović nije mogao da prognozira da li će zbog izbora država biti sklonija potrošnji, istakavši da će svakako biti teško, ali da je "druga strana medalje" ta da se nastavi tendencija rasta javnog duga.

To sve može, kako je naglasio, dovesti do toga da se suočimo sa problemom finanisranja tog duga i budžetskog deficita.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.