Izvor: SEEbiz.eu, 31.Avg.2019, 07:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Maloprodaja u srpnju usporila rast
ZAGREB - U Hrvatskoj je u srpnju potrošnja u maloprodaji realno porasla 3,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što predstavlja usporavanje dinamike rasta nakon lipanjskog rasta od 6,3 posto.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u srpnju porasla 3,6 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na prethodni mjesec, lipanj, pala za 2,1 posto.
I >> Pročitaj celu vest na sajtu SEEbiz.eu << dok je u svibnju zabilježen pad potrošnje u maloprodaji na godišnjoj razini za dva posto po prvi put nakon 56 mjeseci rasta, već u lipnju potrošnja je skočila za snažnih 6,3 posto, vrativši time pozitivan trend.
Analitičari Raiffeisen banke (RBA) ističu da su, u skladu s očekivanjima, godišnje stope rasta prometa u trgovini na malo tijekom srpnja nastavile s pozitivnim vrijednostima, iako sporijom dinamikom.
"Na navedena kretanja upućivali su i indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača koji su, nakon rekordno visoke razine u lipnju, u srpnju zabilježili pogoršanje kod sva tri podkomponentna indeksa. S druge strane, nastavak pozitivnih godišnjih stopa rasta podržan je trendom smanjenja nezaposlenosti i rasta plaća, rastom potrošačkog kreditiranja, ali i vrlo vjerojatno solidnim podacima u turizmu za srpanj", ističu analitičari RBA.
Prema podacima DZS-a, na godišnjoj razini promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao je za 4,4 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 6,7 posto.
U razdoblju od siječnja do srpnja kalendarski prilagođeni promet realno je porastao za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je očekivano najveći doprinos došao od porasta prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, s porastom prometa za 4,9 posto.
"Iz navedenih kretanja sasvim je izvjesno da trgovina zrcali i potvrđuje da će osobna potrošnja dati najveći doprinos rastu BDP-a", ocjenjuju RBA analitičari.
Zaključuju da bi uslijed povoljnih trendova na tržištu rada, rasta kreditne aktivnosti i povoljnih očekivanja, koja će ohrabriti i najavljena porezna rasterećenja, promet i u sljedećim mjesecima trebao bilježiti rast, ali ipak uz nešto skromnije stope rasta.
Na mjesečnoj razini, u odnosu na lipanj, promet u trgovini na malo pao je za 2,1 posto, pri čemu je promet trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao 1,3 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1,5 posto.
.jpg)
