Izvor: Capital.ba, 27.Jun.2017, 09:44 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kineske berze očekuju 1, 6 biliona dolara sa Zapada
PEKING, Pasivni investicioni fondovi, koji prate MSCI indeks, moraće kupovati na tržištima u Šangaju i Shenzenu. Kineske akcije dostigle su u petak najveću vrijednost u posljednjih godinu i po dana nakon vijesti da će uskoro biti uvrštene u najpoznatiji indeks akcija iz rastućih država. Time im se još više otvaraju vrata stranog kapitala. Indeks Šangajske berze u petak je ojačao 0,3 odsto na 3157 bodova, a dan ranije se CSI300, indeks koji je sastavljen od 300 akcija na berzama u Šangaju >> Pročitaj celu vest na sajtu Capital.ba << i Shenzenu, zaustavio na najvišem nivou u posljednjih 18 mjeseci. Rast akcija kineskih kompanija uslijedio je nakon što je američka kompanija za indekse MSCI objavila da će od iduće godine uvrstiti 222 akcije velikih kompanija iz Kine u njen poznati indeks akcija rastućih tržišta. Te će akcije činiti 0,73 odsto vrednosti indeksa. Time će indeksni investicioni fondovi, koji prate kretanje tog indeksa, a čija se imovina procjenjuje na 1,6 biliona dolara, morati da kupe i te akcije. U MSCI-jevom indeksu rastućih tržišta trenutno 27 odsto akcija čine one kineskih kompanija, ali se radi o akcijama uvrštenima na Hongkonškoj berzi ili na zapadnim berzama, poput “Alibabe” u Njujorku. Mike Shiao, glavni investicioni direktor u Invescu za azijska tržišta, ocjenio je odluku MSCI-ja kao “poziv na buđenje stranim investitorima”, prenosi Financial Times. “Verujemo da je to važno za njih kako bi opet razmislili o strateškim alokacijama u Kinu i kako bi shvatili da kineske akcije na berzama izvan Kine ne predstavljaju privredu te države u celini”, kazao je Shiao. MSCI-jeva odluka novi je podsticaj višegodišnjoj debati u međunarodnim finansijskim krugovima kako kineske akcije uvrstiti u portfelje. Naime, zapadni ulagači već duže vrijeme govore da je u kineskim preduzećima slabo korporativno upravljanje i transparentnost prema investitorima, a nije definisano i kako kineski regulator nadgleda tržište. Pri tome podsjećaju na krah kineskih berzi 2015. godine kada je obustavljeno trgovanje s više od polovine akcija. Tu je i pitanje konverzije deviza. Stoga ne treba da čudi da strani ulagači drže tek po dva odsto obveznica na tržištu akcija i obveznica, koje zauzimaju drugo i treće mesto po veličini u svijetu. Bankar
